Mirovine su osjetljiva tema u svim europskim državama, jer demografske promjene otežavaju financiranje prihoda dovoljnog za pristojan život u starosti. U Njemačkoj je upravo postignut dogovor oko nove mirovinske reforme, a slične rasprave vode se i u drugim državama Europe.
Njemačka vladajuća koalicija CDU/CSU/SPD postigla je kompromis oko sporne mirovinske reforme. Nacrt zakona bi se trebao naći na dnevnom redu parlamenta još ove godine, a plan predviđa da se stopa mirovine u odnosu na plaću do 2031. zadrži na 48 posto.
Istodobno, najavljena je temeljita mirovinska reforma koja bi se izradila iduće godine. Time se izlazi u susret Mladoj uniji (Junge Union), podmlatku CDU-a i CSU-a, koji se protivio produživanju navedenog omjera nakon 2031., tvrdeći da bi to stvorilo goleme financijske terete za buduće generacije. Bez glasova Mlade unije u Bundestagu, zakon ne bi mogao biti usvojen.
Posebna komisija i planovi za buduće promjene
Predviđa se osnivanje posebne komisije koja bi trebala do kraja drugog tromjesečja 2026. izraditi prijedloge za dugoročno restrukturiranje mirovinskog sustava. U drugoj polovici sljedeće godine reforma bi potom išla u zakonodavnu proceduru, najavio je kancelar Friedrich Merz.
Rasprava uključuje i povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu, što je za koalicijskog partnera SPD dosad bio tabu. Naglasak bi se ubuduće trebao staviti i na privatno mirovinsko osiguranje kao dodatak uz zakonsku mirovinu. Plan je da se dividendama od državnih dioničkih paketa — primjerice u Telekomu, Njemačkoj pošti i Commerzbanku — potiče privatna štednja mlađih generacija.
Demografski izazovi cijele Europe
Europska unija računa s padom broja stanovnika sa sadašnjih 451 milijun na oko 432 milijuna do 2070. godine. Istodobno, udio starijih osoba rapidno raste — već danas u Europi otprilike četvrtina stanovništva ima 65 ili više godina.
Ako broj radno sposobnih pada, a broj umirovljenika raste, teret financiranja mirovina postaje sve izazovniji. Trenutačno u Njemačkoj i brojnim drugim državama EU-a tek nešto više od dva zaposlenika uplaćuje doprinose za jednog umirovljenika. U budućnosti će se taj odnos dodatno pogoršavati.
Državni proračun kao stabilizator
Zbog nedostatnih doprinosa od zaposlenih, države sve više nadopunjuju mirovinske fondove poreznim prihodima. U Njemačkoj je ove godine ta subvencija iznosila više od 100 milijardi eura i mogla bi do 2040. narasti na preko 150 milijardi — oko šest do sedam posto BDP-a. Italija trenutačno troši najviše u Europi — gotovo 16 posto BDP-a odlazi na mirovine.
Druge države EU-a imaju različite pristupe. Švedska i baltičke države slijede model: ono što se uplati, to se i isplati. Pritom se automatski prilagođuju mirovine prema prilikama na tržištu rada. Iako je takav model financijski stabilan, on nosi i veći rizik siromaštva u starosti.
Primjeri Danske i Nizozemske
Danska i Nizozemska smatraju se primjerima održivih sustava. Državna osnovna mirovina financira se porezima, čime se širi baza obveznika sustava. Dodatne mirovine financiraju se ulaganjem kapitala putem mirovinskih fondova. Zaposlenici uplaćuju kroz kolektivne fondove koje upravljaju stručne institucije.
Takav pristup nudi veću stabilnost, ali i uvodi određenu ovisnost o financijskim tržištima. Međutim, mješoviti sustavi bolje amortiziraju demografske promjene od sustava koji se oslanjaju isključivo na tekuće doprinose zaposlenih.
Rizik od siromaštva u starosti
OECD navodi da prosječna neto mirovina u Europi iznosi oko 61 posto plaće. To znači da se u mirovini raspolaže s oko trećinu manje novca nego tijekom radnog vijeka. Pri tome postoje značajna odstupanja: u Estoniji, Litvi i Irskoj udio pada ispod 40 posto, dok zemlje poput Nizozemske, Portugala ili Turske dosežu stopu iznad 90 posto.
Ipak, životni standard u starosti ne ovisi samo o visini državne mirovine, nego i o privatnoj štednji te vlasništvu nad nekretninama, što u nekim državama može ublažiti rizik siromaštva starijih osoba.
