Njemačka vlada izbjegla je ozbiljnu političku krizu nakon što je Bundestag u petak usvojio zakon o mirovinskoj reformi. Paket zakona, koji je predložila ministrica rada Bärbel Bas iz SPD-a, prošao je uz znatan pritisak unutar vladajuće koalicije i uz presudnu suzdržanost zastupnika stranke Ljevica.
Usvajanje zakona donijelo je vidljivo olakšanje u vladajućim redovima. U političkom Berlinu danima se spekuliralo da bi neuspjeh reforme mogao dovesti čak i do ostavke vlade, koja je na dužnost stupila tek u svibnju.
Kancelarska većina i odlučujuća uloga Ljevice
Zakon je na kraju izglasan takozvanom kancelarskom većinom. Za njega je glasalo 319 zastupnika, 225 ih je bilo protiv, dok se 53 zastupnika suzdržalo. Upravo suzdržanost Ljevice omogućila je da se broje samo glasovi za i protiv, čime je osigurana potrebna većina.
Kancelar Friedrich Merz inzistirao je da zakon ne smije proći samo zahvaljujući pomoći oporbe. Njegova želja bila je jasna većina unutar koalicije, kako bi se izbjegao dojam političke slabosti.
Pobuna mladih konzervativaca
Glavni problem za vladu predstavljali su mladi zastupnici CDU-a i CSU-a. Njih 18 ranije je otvoreno poručilo da neće podržati kompromis sa socijaldemokratima. Kako vlada ima većinu od svega 12 glasova, bilo je jasno koliko je situacija osjetljiva.
Pritisak na mlade zastupnike trajao je danima. Iako im je formalno ostavljena sloboda odlučivanja, jasno im je dano do znanja kakve bi političke posljedice mogao imati njihov glas protiv.
Merzova ponuda i povjerenstvo za reformu
Kako bi smirio bunt, Friedrich Merz ponudio je sudjelovanje u povjerenstvu koje bi do sredine iduće godine trebalo izraditi prijedloge za temeljitu reformu mirovinskog sustava. U fokusu bi trebali biti produljenje radnog vijeka i jačanje privatne štednje.
Ključno pitanje postalo je vjeruju li mladi zastupnici da će se to povjerenstvo doista ozbiljno baviti reformama, ili se radi tek o političkom manevru za spašavanje sadašnje većine.
Pritisci iza zatvorenih vrata
Šef kluba zastupnika Unije Jens Spahn snažno je lobirao za podršku zakonu. U političkim kuloarima pojavile su se informacije da je pojedinim zastupnicima prijetio posljedicama po karijeru. Spahn je to javno demantirao.
Poručio je da je vodio jasne, ali prijateljske razgovore te da je mladim kolegama ukazao na političku odgovornost. Naglasio je da bi neuspjeh reforme kod birača izazvao nerazumijevanje.
Unatoč tome, dio mladih zastupnika ostao je pri svom protivljenju.
Mirovine kao dugogodišnji problem Njemačke
Pitanje mirovina u Njemačkoj već godinama je jedno od najosjetljivijih političkih tema. Stanovništvo stari, a ljudi sve dulje primaju mirovinu. Dob za odlazak u mirovinu već je postupno podignuta s 65 na 67 godina, no to nije riješilo strukturne probleme sustava.
Za iduću godinu ukupni državni proračun iznosi oko 524 milijarde eura. Od toga čak 128 milijardi ide na pokrivanje deficita mirovinskog sustava. Bez tog transfera, gotovo četvrtine ukupnog proračuna, sustav se ne bi mogao održati.
Stabilnost mirovina prioritet za SPD
Socijaldemokrati su mirovine postavili kao središnje političko pitanje. U koalicijskim pregovorima izborili su da se do 2031. stabilizira visina mirovine na 48 posto prosječne plaće za radnike s 45 godina staža.
Model financiranja temelji se na tome da zaposleni uplaćuju oko 9 posto svoje plaće u mirovinski fond, a poslodavci isto toliko. Povećanje tog izdvajanja trenutačno se nastoji izbjeći kako se dodatno ne bi opteretili mladi radnici.
Upozorenja iz vlade
Dopredsjednik SPD-a i ministar financija Lars Klingbeil zahvalio je Ljevici na odgovornoj suzdržanosti, ali je otvoreno poručio da mu je cilj stabilna većina unutar koalicije.
Upozorio je da vlada u naredne tri i pol godine neće moći stalno računati na pomoć oporbe kod svih važnih odluka.
Ledeni doček kod Mlade Unije
Napetosti unutar Unije posebno su se osjetile na kongresu Mlade Unije u Baden-Württembergu. Mladi konzervativci ondje su jednoglasno odlučili da u sadašnjem obliku neće podržati mirovinski paket.
Merz je na to reagirao povišenim tonom i zatražio konstruktivnu raspravu. Njegove riječi dočekane su šutnjom, što je dodatno naglasilo dubinu nesuglasica.
Mirovinski spor kao signal dubljeg nezadovoljstva
Spor oko mirovina razotkrio je i šire nezadovoljstvo unutar CDU-a i CSU-a. Mnogi članovi i birači već su kritizirali nova zaduživanja za jačanje Bundeswehra i obnovu infrastrukture, što smatraju odstupanjem od ranijih obećanja o zaustavljanju rasta duga.
Istodobno, njemačko gospodarstvo ne pokazuje jasne znakove oporavka. U takvom okruženju, mirovinska reforma postala je još osjetljivije političko pitanje, koje je lako moglo destabilizirati cijelu vladu.
Glasanjem u Bundestagu kriza je zasad odgođena, ali politički pritisci i unutarnje napetosti u vladajućoj koaliciji ostaju snažno prisutni.
