Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2024. godine bilo registrirano ukupno 2.663.874 cestovnih vozila. Od toga je 1.987.156 osobnih automobila. Ukupan broj registriranih vozila porastao je za 4,3 posto u odnosu na godinu ranije.
Broj vozila raste iz godine u godinu
Podaci DZS-a pokazuju da se rast broja automobila nastavlja već godinama. Tako je 2020. godine bilo registrirano 1.746.285 osobnih vozila. Dvije godine kasnije taj je broj porastao na 1.840.767, dok je 2024. dosegnuo gotovo dva milijuna.
Sve veći broj registriranih vozila, navode statističari, odražava promjene u potrošačkim navikama stanovništva, ali i rast životnog standarda.
Pad broja novorođenih i starenje društva
Suprotno rastu broja automobila, demografski pokazatelji idu u negativnom smjeru. Nastavlja se starenje društva i smanjenje udjela mlađe populacije.
Prema podacima DZS-a, 2020. godine u Hrvatskoj je rođeno 35.845 djece. U 2022. broj novorođenih pao je na 33.883, dok je 2024. godine rođeno svega 32.069 djece.
Više automobila nego djece
Popis stanovništva pokazuje da udio djece u dobi do 14 godina čini oko 14,3 posto ukupnog stanovništva. Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, što znači da u zemlji živi između 550.000 i 560.000 djece.
Taj je broj višestruko manji od broja osobnih automobila registriranih na hrvatskim cestama, što dodatno naglašava razmjere demografskog pada.
Stil života i odgađanje roditeljstva
Demograf Ivo Turk smatra da oba trenda jasno odražavaju suvremeni stil života u Hrvatskoj. Kada je riječ o natalitetu, ističe da je rađanje u ranim dvadesetim godinama postalo rijetkost, iako je to biološki najpovoljnije razdoblje.
Žene su danas znatno aktivnije na tržištu rada, grade karijere i sve češće rađaju u tridesetima. Prema Turku, populacijska politika ne prati dovoljno te promjene i ne prilagođava se novim okolnostima roditeljstva.
Mjere koje bi mogle pomoći roditeljima
Turk smatra da i mali koraci mogu potaknuti parove da se odluče na roditeljstvo. Kao primjere navodi skraćeno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće ili posao bliže mjestu stanovanja, kada to poslodavci mogu omogućiti.
Ipak, upozorava da se fertilitet kakav je Hrvatska nekad imala više neće doseći. Moguće mu se približiti samo ako imigranti budu rađali djecu u Hrvatskoj, budući da je zemlja iz emigracijske postala imigracijska.
Imigracija i tržište rada
Takav razvoj situacije, navodi Turk, za poslodavce može biti povoljan jer dolazak radnika iz Azije smanjuje cijenu rada. S druge strane, to ima negativan utjecaj na domaću radnu snagu.
Hoće li se smanjiti broj automobila?
Na pitanje bi li omogućavanje rada od kuće ili bliže radnom mjestu moglo smanjiti broj automobila na cestama, Turk je skeptičan. Smatra da Hrvati vole posjedovati automobile i da će s rastom životnog standarda rasti i broj vozila.
Rast standarda i drugi automobil u obitelji
Ekonomist Velimir Šonje rast broja automobila povezuje s ekonomskim rastom u posljednjih deset godina. Ističe da je danas zaposleno oko 200.000 ljudi više nego prije 15 godina.
To znači da u kućanstvima ima više zaposlenih članova. Prije desetak godina žene su bile znatno manje radno aktivne, dok danas mnoge obitelji, upravo zbog toga, kupuju i drugi automobil, najčešće rabljeni.
