Njemačka tajna služba: nove ovlasti od špijunaže do sabotaže?

Maja Grbeša avatar
Sjedište njemačke tajne službe BND u Berlinu s vizualima kibernetičke sigurnosti

Njemačka planira temeljitu reformu svoje Savezne obavještajne službe (BND), zadužene za inozemstvo. Prema nacrtu novog zakona, koji su na uvid dobili istraživački novinari javnih servisa WDR i NDR te dnevnika Süddeutsche Zeitung, BND bi u budućnosti mogao dobiti znatno šire ovlasti – uključujući sabotaže i kibernetičke napade u inozemstvu.

Riječ je o zakonskoj noveli koja je još u ranoj fazi, ali već sada izaziva ozbiljne političke i pravne rasprave. Novi zakon sadržavao bi 139 članaka, dok aktualni zakon ima njih 69. Cilj reforme je, prema navodima Ureda saveznog kancelara, modernizacija obavještajne službe i prilagodba novim sigurnosnim prijetnjama.

Od prikupljanja informacija do operativnog djelovanja

Dosad je BND smio isključivo prikupljati i analizirati informacije. Prema nacrtu novog zakona, to bi se trebalo promijeniti. Njemačka tajna služba mogla bi dobiti pravo na aktivno operativno djelovanje radi zaštite Savezne Republike Njemačke.

To uključuje i tajne sabotažne akcije u inozemstvu, primjerice s ciljem slabljenja neprijateljskih oružanih snaga, kao i kibernetičke operacije kojima bi se onesposobili oružani sustavi ili IT-infrastruktura protivničkih država.

U dokumentu se navodi da bi takve mjere bile dopuštene u slučaju proglašenja posebne sigurnosne situacije, takozvane „obavještajne izvanredne situacije“ sa sustavnom ugrozom. U tom slučaju moralo bi se uključiti i Parlamentarno nadzorno povjerenstvo, koje bi odluku trebalo potvrditi dvotrećinskom većinom.

Kibernetički napadi i obrana od dronova

Planirane ovlasti posebno su opsežne u području kibernetičke sigurnosti. BND bi smio aktivno uzvraćati na kibernetičke napade, uključujući preusmjeravanje podatkovnih tokova ili napade na IT-infrastrukturu koja se koristi za napade na Njemačku.

Osim toga, služba bi dobila pravo odbijanja sumnjivih dronova iznad svojih objekata „odgovarajućim sredstvima“. Također bi mogla od proizvođača i servisnih radionica tražiti podatke o vozilima, poput lokacijskih informacija i prijeđenih ruta, te koristiti softver za prepoznavanje lica.

Kako bi instalirao špijunski softver, BND bi, prema nacrtu, smio i tajno ulaziti u stanove ciljanih osoba. Agentima bi bilo dopušteno postavljati tehniku za praćenje na neprijateljskim uređajima ili ih čak sabotirati kako bi postali nefunkcionalni. Kao primjer se navode raketni sustavi ili centrifuge namijenjene za isporuku Iranu.

Kaznena djela, maloljetnici i pohrana podataka

Nacrt zakona predviđa i niz posebno osjetljivih odredbi. Informantima BND-a u inozemstvu bilo bi dopušteno počiniti određena kaznena djela ako je to nužno za njihovu obavještajnu djelatnost. Kao primjer se navodi provala u automobil radi krađe dokumenata.

U iznimnim slučajevima, kao izvori informacija mogle bi se vrbovati i osobe starije od 16 godina. Također se predlaže produljenje rokova pohrane podataka s deset na petnaest godina, kako bi se lakše otkrivali špijuni koji se nakon duljeg vremena ponovno koriste starim lažnim identitetima.

Podaci koji uključuju maloljetnike ne bi se automatski brisali ako su dio šire istrage, primjerice kod istraživanja ruskih oligarha ili terorističkih mreža. Uz to, BND bi dobio ovlasti za analizu velikih količina podataka uz pomoć umjetne inteligencije.

BND kao vojna obavještajna služba?

Najkontroverznija izmjena nalazi se već u prvom članku nacrta, gdje se navodi da je BND „civilna i vojna vanjska obavještajna služba Savezne Republike Njemačke“. Time bi se po prvi put zakonski definiralo da BND ima i vojnu obavještajnu ulogu.

Takva formulacija mogla bi izazvati sukob s Ministarstvom obrane, jer bi dio vojnih obavještajnih kapaciteta Bundeswehra mogao prijeći pod nadležnost BND-a. Time bi se civilna i vojna sigurnosna slika koncentrirala u jednoj instituciji, izravno podređenoj Uredu kancelara.

Još nije jasno hoće li konačna verzija zakona u potpunosti odražavati želje Ureda kancelara. Međuresorna savjetovanja još nisu provedena, a svoje mišljenje tek trebaju dati ministarstva pravosuđa i obrane. Iz savezne vlade poručuju da se zakon želi donijeti što prije tijekom iduće godine, uz obrazloženje da vrijeme i sigurnosna situacija snažno pritiskaju.

MOŽDA ĆE TE ZANIMATI