Nedavno osnovani Savjet mladih Hrvata izvan Hrvatske uskoro će održati svoj prvi sastanak. Odaziv i motivacija mladih za sudjelovanje bili su izrazito veliki, rekao je glasnogovornik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Alen Matanić.
Vlada je prošle godine odlučila osnovati savjetodavno tijelo mladih Hrvata izvan Hrvatske. Zadatak Savjeta je savjetovati Vladu o očuvanju hrvatskog identiteta u inozemstvu. Drugi cilj je poticanje mladih na preseljenje u Hrvatsku.
“Prepoznali smo potrebu da se mladi Hrvati izvan Hrvatske snažnije uključe u kreiranje politika i programa koji se neposredno na njih i odnose”, rekao je Matanić.
“Interes je bio izrazito velik”, dodao je. Posebno snažna motivacija zabilježena je u Bosni i Hercegovini. Velik odaziv bio je i u državama s hrvatskom nacionalnom manjinom. U interes su se snažno uključile i zajednice hrvatskog iseljeništva.
Kako su birani članovi Savjeta
Zajednice Hrvata diljem svijeta predlagale su veleposlanstvima svoje predstavnike. Predlagani su mladi iz najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija i institucija. U obzir su dolazili i drugi oblici organiziranja.
Na kraju je u Savjet izabrano 65 mladih. Dobna granica je od 18 do 30 godina.
Matanić kaže da je najveći izazov bio ujednačiti kriterije. Cilj je bio da svaka zajednica predloži mlade koji su aktivni. Također, tražilo se da poznaju potrebe svoje sredine. Važno je i da mogu vjerodostojno zastupati mlade.
Dalma Rojas Avila: veza s Visom i rad na podacima o potomcima
Među članicama Savjeta je i Dalma Rojas Avila. Rođena je prije 28 godina u La Pazu, glavnom gradu Bolivije. Ime je dobila u sjećanje na Dalmaciju. Ondje je, navodi se, korijen njezina pretka Jorgea Kuljiša Radisića. On je s otoka Visa isplovio 1902. godine.
“Nosim veliku ljubav prema Hrvatskoj, a također i znatiželju”, kaže Dalma.
U Savjetu predstavlja područje Bolivije, Perua i Ekvadora. Aktivna je u hrvatskoj zajednici u La Pazu. Sudjeluje i u aktivnostima u Argentini, gdje studira na Sveučilištu u Buenos Airesu.
Profesionalno radi s podacima u kompaniji za razvoj tehnologije i aplikacija. Dio svojih vještina koristi i za potrebe hrvatske zajednice.
“Skupljamo podatke i obrađujemo informacije o potomcima Hrvata”, objašnjava.
U Boliviji živi oko 5.000 osoba porijeklom iz Hrvatske. Dalma kaže da bi ih moglo biti i više. Trenutno organizira sastanke s mladim potomcima Hrvata u tim zemljama. Kaže da sluša njihove želje i aspiracije. Istovremeno među njima promiče hrvatski identitet.
Navodi i da će ih izvještavati o mogućnostima obrazovanja i rada u Hrvatskoj. To će činiti na temelju informacija iz Zagreba.
Sastanci uživo ili online, uz izravnu komunikaciju s institucijama
Članovi Savjeta sastajat će se najmanje jednom godišnje. Po potrebi, sastanaka može biti i više.
Sastanci se mogu održavati u Hrvatskoj. Mogu biti i putem digitalnih platformi. Ovisit će o temama, prilikama i mogućnostima.
Cilj je redovita i izravna međusobna komunikacija. Također, cilj je komunikacija s nositeljima izvršne vlasti i institucijama u Hrvatskoj. Nakon toga bi trebali pratiti provedbu predloženih politika i mjera.
Volontiranje bez naknade i preporuke Vladi
Članovi Savjeta za svoj rad neće primati novčanu naknadu. Radit će volonterski.
Tijekom ove godine trebali bi početi osmišljavati i predlagati politike, mjere i programe. Oni će biti namijenjeni mladima izvan Hrvatske. Preporuke će upućivati Vladi i nadležnim državnim tijelima. Temelj će biti potrebe i iskustva mladih u vlastitim zajednicama.
Rad Savjeta uključuje i jačanje veza među mladim Hrvatima u svijetu. U fokusu su aktivnosti očuvanja identiteta. Spominje se i sprječavanje asimilacije, kao i poticanje povratka.
