Zaposleni u Njemačkoj danas rade manje sati nego prije deset godina, dok broj ljudi zaposlenih na pola radnog vremena nastavlja rušiti rekorde. Pokazuju to novi podaci njemačkog statističkog ureda Destatis, objavljeni u trenutku kada se u Njemačkoj sve glasnije raspravlja o nedostatku radne snage i potrebi za većom produktivnošću.
Prema službenim podacima, zaposleni s punim radnim vremenom tijekom 2025. godine radili su prosječno 39,9 sati tjedno. Prije deset godina prosjek je bio 40,5 sati.
Na prvi pogled razlika djeluje mala, ali trend jasno pokazuje da se način rada u Njemačkoj mijenja.
Istovremeno raste broj ljudi koji rade u Teilzeitu, odnosno na pola radnog vremena. U 2025. godini čak 31,9 posto zaposlenih radilo je skraćeno radno vrijeme, što je najveći zabilježeni udio do sada.
Sve više Nijemaca bira kraće radno vrijeme
Dok zaposleni s punim radnim vremenom rade manje nego ranije, osobe zaposlene u Teilzeitu danas rade nešto više sati nego prije deset godina.
Prosječan zaposlenik u Teilzeitu tijekom 2025. radio je 21,3 sata tjedno, dok je 2015. prosjek bio 19,3 sata.
Ukupno gledano, prosječno radno vrijeme svih zaposlenih u Njemačkoj danas iznosi 34 sata tjedno.
Njemačko tržište rada posljednjih godina prolazi kroz velike promjene. Sve više ljudi traži bolji balans između privatnog života i posla, a mnogi više nisu spremni raditi prekovremeno kao ranije.
Posebno mlađe generacije otvoreno govore da im slobodno vrijeme, mentalno zdravlje i kvaliteta života postaju važniji od klasične karijere i dugih radnih dana.
Svaka druga žena u Njemačkoj radi Teilzeit
Podaci pokazuju ogromnu razliku između muškaraca i žena kada je riječ o radu na pola radnog vremena.
Čak 50,6 posto žena u Njemačkoj zaposleno je u Teilzeitu, dok je kod muškaraca taj udio svega 14,3 posto.
Posebno su pogođene majke. Gotovo dvije trećine zaposlenih majki s djecom mlađom od 18 godina radi skraćeno radno vrijeme.
Kod očeva je situacija potpuno drugačija. Samo 8,6 posto zaposlenih očeva radi Teilzeit.
To pokazuje da žene u Njemačkoj i dalje mnogo češće preuzimaju brigu o djeci i obitelji, čak i u društvu koje se često predstavlja kao moderno i ravnopravno.
Rad nakon 65. godine uglavnom znači Teilzeit
Zanimljiv je i podatak da velik broj starijih osoba koje ostaju raditi nakon mirovine radi upravo skraćeno radno vrijeme.
Više od polovice zaposlenih 65-godišnjaka radi Teilzeit, dok među zaposlenima od 70 godina čak 90 posto radi smanjenim tempom.
To pokazuje da dio građana želi ostati aktivan i nakon službene mirovine, ali bez punog radnog opterećenja.
Njemačka traži radnike, ali ljudi žele drukčiji život
Ova statistika dolazi u trenutku kada njemačka politika i gospodarstvo sve češće upozoravaju na nedostatak radne snage.
Poslodavci traže više zaposlenih i veću produktivnost, ali realnost pokazuje da mnogi građani žele raditi manje, a živjeti kvalitetnije.
Upravo zato Njemačka sve više ovisi o useljavanju stranih radnika, uključujući velik broj ljudi s Balkana.
Istovremeno raste i pitanje može li njemački sustav dugoročno izdržati sve veći broj ljudi koji rade manje sati, dok stanovništvo stari, a troškovi mirovinskog i zdravstvenog sustava rastu.
