Mirovina u Njemačkoj je tema na kojoj se naši ljudi najčešće posvađaju s vlastitim očekivanjima. Netko radi pet godina, ode dalje ili se vrati kući i misli da mu “Njemačka mora dati mirovinu”. Drugi misli da “tih pet godina ne vrijedi ništa”. Oboje je pogrešno.
Njemački sustav je hladan i jasan: pravo i iznos nisu ista stvar. Pet godina je u većini slučajeva prag da imaš pravo na njemačku starosnu mirovinu. Iznos ovisi o bodovima, a bodove dobivaš kroz prijavljenu plaću i razdoblja osiguranja.
Ako ovo shvatiš u startu, sve ostalo postane čista procedura.
Što znači “5 godina staža” u Njemačkoj
U Njemačkoj se minimalno osiguraničko razdoblje naziva Wartezeit. Za standardnu starosnu mirovinu najčešće trebaš ispuniti 5 godina osiguranja.
To se računa mjesecima u kojima si bio osiguran u sustavu mirovinskog osiguranja. Kod većine ljudi to su mjeseci rada s normalnim ugovorom i urednim uplatama doprinosa.
Dvije stvari su ključne:
- 5 godina ti otvara vrata prava (da jednog dana možeš tražiti mirovinu).
- 5 godina ne garantira dobar iznos.
Zato ljudi dožive šok kad shvate da je njemački dio mirovine nakon pet godina često relativno malen.
Kako se računa mirovina u Njemačkoj
Njemačka mirovina se temelji na mirovinskim bodovima, koje ćeš čuti kao Entgeltpunkte.
Logika je ovakva:
- Svaka godina rada nosi određeni broj bodova.
- Bodove dobivaš prema tome koliko je tvoja godišnja bruto plaća bila u odnosu na njemački prosjek.
- Na kraju se ukupan broj bodova pretvara u novac kroz aktualnu vrijednost boda.
U praksi:
- Plaća oko prosjeka → približno oko jedan bod godišnje.
- Ispod prosjeka → manje od jednog boda.
- Iznad prosjeka → više bodova.
Zato se ne pita “koliko godina”, nego “koliko bodova”.
Koliko iznosi mirovina u Njemačkoj nakon 5 godina
Evo realnog okvira za većinu ljudi.
Primjer 1: Plaća oko prosjeka
Ako si pet godina radio s plaćom oko prosjeka, okvirno ćeš skupiti oko pet bodova. To u mirovini obično znači iznos koji je osjetno ispod 300 eura, često i bitno niže, ovisno o vrijednosti boda u trenutku umirovljenja.
Primjer 2: Plaća ispod prosjeka
Ako si radio za nižu bruto plaću, bodovi su manji. Pet godina može značiti mirovinu koja je deseci do niske stotine eura.
Primjer 3: Dobra bruto plaća
Ako si imao stvarno dobru prijavljenu plaću, bodovi su veći, pa i njemački dio mirovine može biti osjetno jači. Ali i dalje: pet godina je kratko razdoblje. Ne očekuj “njemačku mirovinu” u smislu da ti riješi život.
Ovo je neugodno čuti, ali je fer: najveći novac u njemačkoj mirovini dolazi iz dugog kontinuiteta rada, ne iz kratkih epizoda.
Što moraš napraviti da ti staž u Njemačkoj bude siguran
Ovo je najvažniji dio i tu 80% ljudi padne jer odgađaju.
Kontenklärung: sređivanje evidencije
Kontenklärung je postupak gdje provjeravaš i sređuješ svoju mirovinsku evidenciju u Njemačkoj.
To znači:
- jesu li evidentirani svi poslodavci
- jesu li točni mjeseci rada
- postoje li rupe
- jesu li osobni podaci ispravni
- jesu li unesena posebna razdoblja (nezaposlenost, bolovanje, određene vrste doprinosa)
Zašto je to presudno?
Jer ti se mirovina jednog dana računa iz evidencije. Ako evidencija fali, fali i mirovina.
Najčešće rupe kod naših:
- poslodavac nije prijavio ili je prijavio pogrešno
- različito pisanje imena i prezimena
- promjena prezimena
- mini-job razdoblja
- periodi između poslova
- agencije i podizvođači, gdje se ljudi izgube u papiru
Ako hoćeš mir: sređuješ evidenciju dok si još u Njemačkoj ili odmah nakon odlaska, dok dokumenti postoje.
Koje dokumente trebaš čuvati
Ne treba ti arhiva kao muzej, ali trebaš minimum:
- ugovore o radu ili barem potvrde o zaposlenju
- godišnje obračune i doprinose, ako ih imaš
- platne liste barem za ključne periode
- popis poslodavaca s datumima (od–do)
- identifikacijske podatke i broj osiguranja
Jedan PDF folder ti može sutra spasiti godinu dana natezanja.
Što ako imaš manje od 5 godina u Njemačkoj
Ovo je kritična točka.
Ako imaš manje od pet godina, postoji mogućnost da ne ispunjavaš uvjet za standardnu njemačku starosnu mirovinu samo kroz Njemačku.
Ali tu dolazi međunarodna koordinacija:
- razdoblja osiguranja iz različitih država se mogu uzeti u obzir za ispunjavanje uvjeta
- svaka država i dalje plaća samo svoj dio
Jednostavno:
- Njemačka ti može priznati da ispunjavaš uvjet kad se zbroje razdoblja.
- Njemačka će ti ipak platiti samo ono što si u Njemačkoj uplatio.
Zato se ljudi često spase i s tri ili četiri godine, ali ne “dobiju pet godina njemačke mirovine”. Dobiju pravo i svoj njemački dio.
Povezivanje staža: Hrvatska, BiH i Srbija
Ovdje odmah razjasnimo jednu stvar: staž se ne “prebacuje” kao novac. To nije transfer. To je koordinacija prava.
Kako to funkcionira u praksi
Kad dođe vrijeme za mirovinu, radi se ovako:
- pokreneš postupak u državi u kojoj živiš ili u kojoj se prijavljuješ
- institucije razmjenjuju podatke o razdobljima osiguranja
- svaka država izračuna i isplaćuje svoj dio
Znači, ako si radio u Njemačkoj i Hrvatskoj:
- dobit ćeš njemački dio iz Njemačke
- hrvatski dio iz Hrvatske
Isto vrijedi i za BiH i Srbiju, s tim da procedure i brzina razlikuju se od države do države.
Gdje se predaje zahtjev
Najsigurnije pravilo:
- ako živiš u Njemačkoj, postupak obično kreće kroz njemačku instituciju
- ako živiš u Hrvatskoj, BiH ili Srbiji, postupak obično kreće kroz tamošnji zavod
Ono što ljudi promaše je da čekaju “da se to samo pojavi”. Neće. Moraš pokrenuti postupak.
Mini-job, Teilzeit, prekidi: što ulazi, a što ne ulazi
Mini-job
Mini-job nije automatski isto što i puni doprinosi. Ovisi kako je prijavljeno i plaća li se mirovinsko osiguranje. Mnogi mini-jobovi daju minimalan ili nikakav doprinos, a ljudi misle da su “skupljali staž”.
Teilzeit
Rad na pola radnog vremena ulazi u sustav, ali bodovi su niži jer je bruto plaća niža.
Prekidi i rupe
Rupe su problem ako nisu pravilno evidentirane. Zato je Kontenklärung ključan, jer rupe znače manje bodova i manje novca.
Kada i kako tražiš njemačku mirovinu
Kad dođe vrijeme, ključne su tri stvari:
- da imaš urednu evidenciju
- da znaš u kojoj državi pokrećeš postupak
- da imaš osnovne dokumente spremne
Najgori scenarij je da u mirovinu ulaziš s neuređenim podacima i bez papira. Tada sve traje, a živci idu.
Najčešća pitanja koja ljudi guglaju
“Mirovina u Njemačkoj nakon 5 godina – imam li pravo?”
Najčešće da, jer pet godina je minimalni prag za standardnu starosnu mirovinu. Ali iznos ovisi o bodovima.
“Mogu li dobiti njemačku mirovinu ako živim u Hrvatskoj/BiH/Srbiji?”
Da, ali postupak ide kroz institucije i sve mora biti uredno evidentirano.
“Hoću li dobiti jednu mirovinu ili dvije?”
U praksi najčešće dobiješ dvije ili više isplata, jer svaka država plaća svoj dio.
“Što ako mi fali nekoliko mjeseci do 5 godina?”
Tada se gleda mogu li se razdoblja koordinirati kroz druge države ili postoje druga priznata razdoblja. Ne rješava se nagađanjem, nego provjerom evidencije.
Što je pametno napraviti odmah, prije nego bude kasno
Ako radiš ili si radio u Njemačkoj, tri poteza su zlato:
- provjeri evidenciju i sredi rupe
- digitaliziraj dokumente i napravi osobni arhiv
- napiši kronologiju poslodavaca i razdoblja
To je realno cijela “tajna” mirovine za dijasporu: nije matematika teška, nego je birokracija spora ako ti dođeš nespreman.
