Dok kancelar Friedrich Merz kritizira zaposlene da navodno premalo rade, a gospodarstvo posustaje, Njemačka se suočila s prijedlogom koji je izazvao snažne reakcije javnosti. Lobisti bliski Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) predložili su da se stomatološke usluge uklone iz kataloga obveznog zdravstvenog osiguranja. Time je otvorena rasprava koja nadilazi pitanje zuba i ulazi u samu srž njemačkog socijalnog modela. Piše DW.
Savezna ministrica zdravstva Nina Warken jasno je odbacila tu ideju. Naglasila je da bi takav potez predstavljao zaokret od temeljne ideje solidarnog zdravstvenog sustava i bio u suprotnosti s ciljem jačanja prevencije. Glasnogovornik savezne vlade također je poručio da se ne planira prebacivanje punog troška stomatoloških usluga na građane.
Lobistički prijedlog i brza reakcija vlade
Prijedlog je došao iz takozvanog Gospodarskog vijeća CDU-a, lobističke organizacije okupljene oko krupnih poduzetnika bliskih demokršćanima. Iako naziv sugerira stranačko tijelo, riječ je o interesnoj skupini koja redovito zagovara smanjenje poreza i rezanje socijalnih davanja.
Ovoga puta, uz porezne olakšice, predloženo je da građani zdravstvene tretmane, uključujući stomatološke, ubuduće plaćaju iz vlastitog džepa. Taj je prijedlog izazvao buru reakcija u političkom Berlinu, medijima i javnosti, prije svega zbog visokih troškova stomatoloških usluga u Njemačkoj.
Hoće li zdravlje ovisiti o debljini novčanika
Stručnjaci upozoravaju da bi izbacivanje stomatoloških usluga iz obveznog osiguranja dugoročno stvorilo dodatne troškove. Neliječeni problemi sa zubima često dovode do ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija, koje se kasnije plaćaju kroz druge dijelove sustava.
Savezna udruženja stomatologa i Komora dentalne medicine prijedloge su nazvali medicinski pogrešnima, asocijalnima i ekonomski kratkovidnima. Slično je reagirao i vicekancelar te ministar financija Lars Klingbeil, poručivši da u Njemačkoj ne želi društvo u kojem se prema stanju nečijih zuba procjenjuje debljina novčanika.
Unutarstranački sukobi u CDU-u
CDU, kao velika i tradicionalna stranka, već dugo balansira između frakcija bliskih poslodavcima i onih koje naglašavaju socijalnu dimenziju. Predsjednik radničkog krila stranke Dennis Radtke lobiste iz Gospodarskog vijeća nazvao je „grupom super-privilegiranih“ koja običnim građanima objašnjava čega se trebaju odreći.
Lobisti su, s druge strane, tvrdili da bi se ukidanjem pokrivanja stomatoloških usluga građanima ostavilo više novca u džepu. U prva tri kvartala prošle godine zdravstvena osiguranja stomatolozima su isplatila 10,5 milijardi eura. Ideja je bila da taj novac ostane građanima, a da zubara plaća onaj kome je potreban.
Širi rezovi: mirovine i radno vrijeme
Prijedlozi Gospodarskog vijeća ne zaustavljaju se na zdravstvu. Traži se i ukidanje takozvane „mirovine za majke“, kojom se dio vremena provedenog u skrbi za djecu priznaje kao radni staž. Na stolu je i potpuno ukidanje mogućnosti odlaska u mirovinu sa 63 godine, uz ispunjene uvjete staža.
Ti zahtjevi uklapaju se u retoriku kancelara Merza, koji je posljednjih mjeseci više puta kritizirao zaposlene zbog velikog broja dana na bolovanju te skraćeno radno vrijeme nazvao „lifestyle radnim vremenom“. Njemačka je prošle godine izašla iz recesije, ali uz rast od svega 0,2 posto, dok vlada za ovu godinu računa na oko jedan posto rasta.
Raditi više ili riskirati socijalni mir
Vlada planira izmjene Zakona o radnom vremenu, prema kojima ograničenje više ne bi bilo osam sati dnevno, nego na tjednoj razini. To bi omogućilo dulje radne dane, uz kraće u drugim danima tjedna. Sindikati su već najavili otpor takvim promjenama.
Dio medija i komentatora podržava strožu liniju. Navodi se da stanovništvo stari i da se bez više rada i dužeg radnog vijeka ne može očuvati blagostanje. S druge strane, kritičari upozoravaju da politika stalnog odricanja može narušiti povjerenje građana u demokratski poredak.
Politički rizici i neotvorena pitanja
Rasprava ima i jasnu političku dimenziju. Osim mogućih sukoba unutar vladajuće koalicije, CDU trpi kritike oporbe, uključujući i Alternative za Njemačku (AfD), koja se protivi dovođenju u pitanje skraćenog radnog vremena.
Komentatori upozoravaju da se u cijeloj raspravi izbjegava govor o prihodima bez rada, poput velikih nasljedstava i imovine. U Njemačkoj se godišnje naslijedi ili pokloni imovina vrijedna između 200 i 400 milijardi eura, dok država od poreza na nasljedstvo uprihodi tek nešto više od deset milijardi. Reformu tog poreza demokršćani do sada nisu dopuštali.
