Njemačko gospodarstvo: zašto „Made in Germany” još nije izgubio svoju snagu

Katarina Vladogorec avatar
Made in Germany u modernoj njemačkoj industrijskoj proizvodnji

Njemačko gospodarstvo posljednjih je mjeseci gotovo stalna tema negativnih naslova. Birokracija, visoki troškovi, gubitak konkurentnosti i pritisak kineskih proizvođača stvaraju sliku sustava koji je zapao u duboku krizu. Ipak, stvarnost je složenija. Unatoč strukturnim promjenama i izazovima, oznaka „Made in Germany” i dalje ima značajnu težinu na svjetskom tržištu. Pise DW.

Njemačka se nalazi u fazi u kojoj stari poslovni modeli više ne funkcioniraju jednako učinkovito kao nekad. Industrije koje su desetljećima bile nositelji gospodarskog uspjeha suočene su s novim globalnim pravilima igre. Kineske tvrtke sve češće preuzimaju proizvodnju i nude proizvode po nižim cijenama, čime direktno konkuriraju njemačkim proizvođačima.

Snage koje nisu nestale

Unatoč tome, temeljne prednosti njemačkog gospodarstva ostale su iste. Visoka kvaliteta, snažna inovacijska kultura, orijentacija prema kupcima i razvijene servisne usluge i dalje su ključni aduti. Njemačka ima velik broj visokospecijaliziranih proizvođača koji dominiraju uskim tržišnim nišama, takozvanih „skrivenih šampiona”, osobito u strojarstvu.

Prema riječima Jürgena Matthesa iz Instituta za gospodarstvo (IW), upravo se takvi proizvodi i dalje traže na svjetskom tržištu. Njemačka industrija ostaje snažna u strojarstvu, automobilskoj industriji, kemiji, farmaciji, medicinskoj tehnici i određenim segmentima elektroindustrije.

Izvoz i globalna dominacija u nišama

Podaci pokazuju da su Njemačka i dalje jedan od ključnih izvoznika u brojnim kategorijama. U 2024. godini najveći dio izvoza činila su motorna vozila i dijelovi, zatim strojevi te kemijski proizvodi. Studija IW-a pokazuje da Njemačka u oko 180 od ukupno 5.300 skupina proizvoda drži najmanje 30 posto svjetskog izvoza. U nekim farmaceutskim proizvodima taj udio prelazi i 90 posto.

Ipak, taj broj je nekada bio znatno veći. Godine 2010. Njemačka je dominirala u čak 240 skupina proizvoda, što jasno pokazuje da se globalna konkurencija pojačala.

Kvaliteta protiv cijene

Jedan od najvećih izazova danas je odnos cijene i kvalitete. Njemački proizvodi tradicionalno su skuplji, ali su poznati po dugotrajnosti i pouzdanosti. Međutim, kada konkurenti nude proizvode nešto slabije kvalitete, ali i do 50 posto jeftinije, mnoge tvrtke se odlučuju za jeftiniju opciju.

U industrijskoj nabavi cijena je važna, ali pouzdanost, servis i brzina popravka često su presudni faktori. Zastoj u proizvodnji zbog kvara može biti skuplji od početne uštede pri kupnji.

Nova tržišta i savezi

Kako bi njemačke tvrtke otvorile nova tržišta, predstavnici vlade intenziviraju gospodarsku diplomaciju, osobito prema Indiji, jugoistočnoj Aziji i državama Perzijskog zaljeva. Nedavni trgovinski sporazum između Europske unije i Indije, koji uključuje niže carine, mogao bi dodatno pomoći njemačkom izvozu.

Znanje kao ključna vrijednost

Sve veći značaj ima sektor usluga, koji se sve snažnije povezuje s industrijom. Njemačke tvrtke sve češće ostvaruju prihode kroz montažu, održavanje i savjetovanje, oslanjajući se na visoke standarde i znanje.

Instituti poput Fraunhofera imaju ključnu ulogu u prijenosu znanstvenih otkrića u industrijsku primjenu. Njemačka i dalje spada među vodeće zemlje u području znanosti, umjetne inteligencije i medicinske tehnike.

Start-upovi i ograničenja sustava

Broj start-upova u Njemačkoj dosegnuo je rekordne razine. Tijekom 2025. godine osnovano ih je više od 3.500, ponajprije u sektorima softvera, medicine i prehrane. Ipak, većina novih tvrtki neće se uspjeti probiti na tržište.

Stručnjaci upozoravaju da su visoka regulacija, stroga zaštita od otkaza i ograničen pristup kapitalu ozbiljna prepreka razvoju rizičnih, ali potencijalno revolucionarnih inovacija. Mnogi mladi poduzetnici zbog toga svoje ideje realiziraju izvan Njemačke.

Obrazovanje kao dugoročni izazov

Iako je dualni sustav obrazovanja jedna od trajnih snaga njemačkog gospodarstva, kvaliteta školskog obrazovanja sve se češće dovodi u pitanje. Gospodarski stručnjaci slažu se da su veća ulaganja u obrazovanje nužna kako bi Njemačka dugoročno zadržala konkurentnost.

Njemačko gospodarstvo danas više ne počiva samo na tvornicama i dimnjacima. Sve se više oslanja na znanje, istraživanje i sposobnost prilagodbe. Upravo će ti elementi odlučiti hoće li „Made in Germany” i u budućnosti ostati sinonim za kvalitetu i pouzdanost.

MOŽDA ĆE TE ZANIMATI