Austrijsko ministarstvo obrazovanja omogućit će nastavu na hrvatskom jeziku u austrijskim školama umjesto dosadašnjeg modela BKS (bosanski, hrvatski, srpski), rekla je u četvrtak u Zagrebu austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger.
Najavu je iznijela na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
U Austriji je na snazi preporuka iz 1996. o nerazdvajanju djece u školama prema etničkoj pripadnosti, zbog čega se nastava materinskog jezika često organizira u okviru modela BKS.
Nastava na hrvatskom jeziku
Meinl-Reisinger rekla je da je austrijsko ministarstvo obrazovanja spremno povući preporuku iz kasnih 90-ih i početka 2000-ih te naglasiti autonomiju škola.
Time bi školama bilo omogućeno organizirati nastavu na hrvatskom jeziku kao zaseban predmet.
Početkom 2024. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske objavilo je da će austrijska pokrajina Štajerska od akademske godine 2024./25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskog jezika u redovni školski sustav.
MVEP je taj potez tada nazvao značajnim korakom prema poštivanju suvereniteta hrvatskog jezika u Austriji.
Reakcija hrvatskog ministra
Grlić Radman najavu austrijske ministrice nazvao je „sjajnom viješću“.
Naglasio je da Hrvati u Austriji zajedno s Austrijancima u Hrvatskoj čine važan most za jačanje odnosa dviju zemalja.
Posebno je istaknuo važnost podučavanja hrvatskog jezika u austrijskom obrazovnom sustavu.
„Riječ je o službenom jeziku jedne države članice Europske unije koji se ne bi trebao podučavati u sklopu umjetnih tvorevina poput BKS-a“, rekao je.
Prema njegovim riječima, u Austriji živi oko 50 tisuća gradišćanskih Hrvata, uz velik broj hrvatskih iseljenika.
Proširenje EU-a i zapadni Balkan
Ministri su razgovarali i o procesu proširenja Europske unije.
Hrvatska je dio inicijative „Prijatelji Zapadnog Balkana“, koju je 2023. pokrenuo tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg s ciljem jačanja potpore europskom putu država regije.
Meinl-Reisinger je rekla da je proširenje EU-a strateški važan instrument za jačanje stabilnosti i suradnje.
Upozorila je da bi zemlje zapadnog Balkana mogle izgubiti strpljenje ako ne dobiju jasnu perspektivu članstva.
Proširenje je usporedila sa situacijom u kojoj pacijent dugo čeka liječnika koji mu stalno govori da će uskoro doći.
„U jednom trenutku pacijent može ustati i otići“, rekla je austrijska ministrica.
Suradnja Hrvatske i Austrije
Grlić Radman rekao je da je Austrija jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske te da postoji prostor za proširenje suradnje u energetici, infrastrukturi, obrani i inovacijama.
Dvoje ministara ranije u četvrtak posjetilo je Janafov Terminal Žitnjak.
Meinl-Reisinger pritom je istaknula da Hrvatska predstavlja pouzdano energetsko središte za ovaj dio Europe.
Repatrijacija državljana
Hrvatski ministar zahvalio je Austriji na pomoći u repatrijaciji hrvatskih državljana s Bliskog istoka.
Austrija je prevezla 29 hrvatskih državljana iz Rijada u Beč te 17 iz Omana.
Hrvatska je istodobno organizirala letove kojima su prevezena dva austrijska državljanina.
Dvije zemlje nastavljaju pratiti situaciju na Bliskom istoku i pozivaju na deeskalaciju kako bi se spriječilo širenje sukoba na regiju.










