Njemačke sigurnosne službe upozoravaju na rastuće prijetnje gospodarstvu u vremenu sve intenzivnijih hibridnih napada. Na konferenciji održanoj u Berlinu predstavnici vlasti i poduzeća otvoreno su govorili o opasnostima koje više nisu ograničene samo na virtualni prostor.
Skup je organizirala Služba za zaštitu ustavnog poretka, a već sam naslov konferencije jasno pokazuje smjer rasprave: spremnost njemačkog gospodarstva na obranu u novim sigurnosnim okolnostima.
Granice između rata i cyber napada sve su tanje
Napadi na tvrtke i infrastrukturu sve se češće odvijaju u digitalnom prostoru, ali ih je sve teže razlikovati od klasičnih vojnih operacija.
Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Sinan Selen upozorio je da i Njemačka osjeća posljedice sukoba na Bliskom istoku. Posebno je istaknuo aktivnosti Irana, koji pokušava doći do zapadnih tehnologija, ali i djeluje protiv političkih protivnika u inozemstvu.
Prema njegovim riječima, razlika između gospodarske špijunaže, cyber napada i vojnih operacija danas je sve manja.
Rusija predstavlja ozbiljnu prijetnju gospodarstvu
Osim Irana, njemačke vlasti već dugo upozoravaju na opasnost koja dolazi iz Rusije. Ta prijetnja posebno pogađa gospodarstvo.
Ranjive su prije svega tvrtke koje surađuju s Ukrajinom ili sudjeluju u logistici vojne opreme. Njemačka se zbog svoje uloge u Europskoj uniji i NATO-u nalazi visoko na listi potencijalnih ciljeva.
Iako velika poduzeća često imaju razvijene sigurnosne sustave, mali i srednji poduzetnici ostaju slabija karika. Upravo oni često posjeduju vrijedna znanja i tehnologije, ali nemaju dovoljno resursa za zaštitu.
Kritična infrastruktura pokazuje ranjivost
Prijetnje nisu ograničene samo na digitalni prostor. Početkom 2026. dio Berlina ostao je bez električne energije nakon napada na elektroenergetsku mrežu.
Taj incident pokazao je koliko je infrastruktura osjetljiva. Dosadašnji naglasak na transparentnosti omogućavao je širok pristup informacijama o ključnim sustavima, što je predstavljalo sigurnosni rizik.
Vlasti sada žele promijeniti pristup i ograničiti dostupnost takvih podataka kako bi se smanjila mogućnost zlouporabe.
Njemačka razmatra nove alate za obranu
Sigurnosne službe traže proširenje ovlasti kako bi se učinkovitije borile protiv prijetnji.
Jedna od mjera o kojoj se raspravlja je takozvani back-hacking. Riječ je o proaktivnom pristupu koji uključuje ulazak u sustave napadača kako bi se identificirali i spriječili daljnji napadi.
Njemačka pritom računa i na međunarodnu suradnju, osobito sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Tvrtke sve više surađuju sa sigurnosnim službama
U prošlosti su mnoge tvrtke izbjegavale prijavljivati napade zbog straha od reputacijskih posljedica. Danas se taj pristup mijenja.
Prema riječima predstavnika gospodarstva, sve više poduzeća smatra sigurnosne službe partnerima u zaštiti poslovanja.
Osim cyber napada, zabilježeni su i drugi oblici prijetnji. To uključuje fotografiranje osjetljivih područja, pokušaje neovlaštenog ulaska u tvornice te prelete dronova iznad industrijskih objekata.
Takve aktivnosti, kako navode stručnjaci, mogu biti testiranje sigurnosnih sustava i reakcije nadležnih službi.
Njemačka se prilagođava novim prijetnjama
Napade danas ne provode samo kriminalne skupine, već i države s velikim resursima. Zbog toga sigurnosni izazovi postaju složeniji.
Unatoč postojećim slabostima, njemačke vlasti poručuju da se sustav prilagođava novim okolnostima i da je spremnost na obranu veća nego prije.
Njemačko gospodarstvo tako postaje ključni dio šire strategije zaštite države u vremenu hibridnih prijetnji.
