Više od 500 sudionika iz desetak zemalja okupit će se od 5. do 8. studenoga u argentinskoj Córdobi na devetom susretu hrvatske dijaspore Južne Amerike. Riječ je o godišnjem okupljanju koje povezuje hrvatske zajednice s različitih dijelova kontinenta, a ove godine poseban naglasak stavlja na mlađe generacije i konkretne oblike suradnje s Hrvatskom.
Pod geslom „Povijest nas povezuje, budućnost nas poziva” susret će okupiti predstavnike hrvatskih zajednica, političare, gospodarstvenike, akademike, umjetnike, glazbenike i obitelji hrvatskog podrijetla.
Izvršni direktor Organizacijskog odbora Cristian Šprljan ističe kako cilj nije samo još jedno okupljanje iseljenika, nego stvaranje trajnih veza između Hrvatske i južnoameričkih zemalja.
Hrvatska dijaspora Južne Amerike želi snažnije veze s domovinom
Hrvatske zajednice u Južnoj Americi okupljaju se jednom godišnje, a prvi takav susret održan je 2015. u Limi, glavnom gradu Perua.
Tijekom proteklih godina domaćini su bili Santa Cruz u Boliviji, Santiago u Čileu, Guayaquil u Ekvadoru, Buenos Aires u Argentini, Asunción u Paragvaju, Montevideo u Urugvaju i São Paulo u Brazilu.
Ovogodišnja Córdoba prvi je grad domaćin koji nije glavni niti najveći grad svoje države. Organizatori time žele naglasiti važnost hrvatskih zajednica izvan najvećih urbanih središta.
Program obuhvaća očuvanje hrvatske kulture i tradicije, gospodarsku suradnju te povezivanje mladih s njihovim hrvatskim korijenima.
Posebna pozornost bit će posvećena i ulozi žena kroz mrežu CroActivas, koja povezuje žene hrvatskog podrijetla.
Šprljan očekuje da će sudionici tijekom susreta otvoriti mogućnosti za nove kulturne, akademske i gospodarske projekte.
U Argentini živi oko 300.000 Hrvata i njihovih potomaka
Argentina je zemlja s najbrojnijom hrvatskom zajednicom u Južnoj Americi.
Prema podacima hrvatskog državnog ureda nadležnog za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u toj zemlji živi približno 300.000 Hrvata i njihovih potomaka.
Hrvatsko iseljavanje u Argentinu intenziviralo se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Novi valovi uslijedili su nakon Drugoga svjetskog rata.
Velik broj doseljenika dolazio je iz Dalmacije, ali i drugih hrvatskih krajeva. U novoj domovini zapošljavali su se u različitim gospodarskim djelatnostima i postupno stvarali zajednice koje su zadržale povezanost s hrvatskom kulturom.
Danas mnogi njihovi potomci pripadaju trećoj, četvrtoj ili kasnijim generacijama iseljenika.
Upravo zbog toga organizatori ovogodišnjeg susreta žele hrvatski identitet povezati s obrazovanjem, poduzetništvom i međunarodnom suradnjom.
Hrvatski doseljenici ostavili trag u povijesti Córdobe
Córdoba, smještena približno 700 kilometara sjeverozapadno od Buenos Airesa, ima dugu povijest hrvatske prisutnosti.
Jedan od najranije dokumentiranih Hrvata povezanih s tim gradom bio je isusovac Nikola Plantić.
Rođen je u Zagrebu 1720. godine, a u Córdobu je stigao 1748. Dio svojega akademskog djelovanja ostvario je na tamošnjem sveučilištu.
Posebno mjesto u programu ovogodišnjeg susreta zauzet će odavanje počasti hrvatskim klesarima koji su sudjelovali u oblikovanju gradskog prostora.
Njihov se doprinos povezuje s poznatim znamenitostima poput kanala La Cañada i Arca de Córdoba.
Organizatori žele podsjetiti da povijest hrvatskog iseljeništva nije samo priča o odlascima iz domovine, nego i o doprinosu razvoju zemalja u koje su Hrvati doseljavali.
Nove generacije trebaju više od sjećanja na Hrvatsku
Jedno od važnijih pitanja susreta bit će kako potomcima hrvatskih iseljenika omogućiti stvarnu povezanost sa zemljom njihovih predaka.
Za mnoge mlade u Južnoj Americi Hrvatska je zemlja obiteljskog podrijetla koju poznaju kroz priče roditelja, baka i djedova.
Organizatori zato žele poticati obrazovne programe, akademsku razmjenu, poslovne kontakte i suradnju institucija.
„Ne želimo da identitet bude samo sjećanje na prošlost. Želimo da bude alat za stvaranje projekata, prilika i trajnih veza između Hrvatske i Južne Amerike”, poručio je Šprljan u razgovoru za Hinu.
Takav pristup trebao bi omogućiti da hrvatske zajednice, uz očuvanje jezika i tradicije, razvijaju i nove oblike međusobnog povezivanja.
Córdoba kao mjesto susreta hrvatske povijesti i budućnosti
Organizatori ističu kako ovogodišnje okupljanje žele pretvoriti u polazište za dugoročnu suradnju.
Među očekivanim rezultatima su novi kontakti hrvatskih i južnoameričkih institucija, gospodarske inicijative te mogućnosti za mlade koji žele bolje upoznati svoje hrvatsko podrijetlo.
„Želimo da Córdoba tijekom tih dana ne bude samo mjesto održavanja događaja, nego prostor u kojem će se susresti povijest, kultura, diplomacija i mogućnosti suradnje te iz kojeg će proizaći nove veze”, istaknuo je Šprljan.
Deveti susret hrvatske dijaspore Južne Amerike održava se od četvrtka do nedjelje, 5. do 8. studenoga 2026. godine.
