Radnici u Njemačkoj sve češće daju glas Alternativi za Njemačku (AfD), iako program te stranke ne ide u njihovu korist.
Na posljednjim pokrajinskim izborima u Porajnju-Falačkoj AfD je osvojio 19,5 posto glasova i više nego udvostručio rezultat u odnosu na izbore prije pet godina. Među radnicima ta je stranka postala najjača politička opcija, s podrškom od 39 posto.
Strah kao ključni motiv
Prema procjenama stručnjaka, jedan od glavnih razloga za rast potpore AfD-u među radnicima je strah od gubitka posla.
Komunikacijski stručnjak Frank Brettschneider sa Sveučilišta u Hohenheimu ističe kako AfD uspješno koristi postojeće strahove i nesigurnost među zaposlenima.
U vremenu obilježenom krizama, od ratova do klimatskih promjena i razvoja umjetne inteligencije, mnogi radnici osjećaju nesigurnost i traže političku alternativu.
Slabljenje socijaldemokrata
Tradicionalno, radnici su u Njemačkoj podržavali socijaldemokrate, no ta se slika mijenja.
Prema analizi instituta Infratest dimap, čak 71 posto ispitanika smatra da SPD više ne zastupa jasno interese zaposlenika.
AfD pokušava popuniti taj prostor koristeći poruke o udaljenosti političkih elita od svakodnevnog života građana.
Dominantne teme: migracija i sigurnost
Iako se očekuje da ekonomija i socijalna politika budu ključne teme za radnike, analize pokazuju drugačije.
Birači AfD-u ne pripisuju posebne kompetencije u gospodarskoj politici, ali veliku važnost daju temama migracije, azila i sigurnosti.
Stranka te teme povezuje s pitanjima životnog standarda i stanovanja, često naglašavajući strah od gubitka egzistencije.
Program koji ne ide u korist radnicima
Ekonomisti upozoravaju da bi upravo birači AfD-a mogli biti najveći gubitnici njihove politike.
Prema analizi predsjednika DIW-a Marcela Fratzschera, AfD zagovara izrazito neoliberalnu politiku, uključujući smanjenje socijalnih davanja i rasterećenje najviših prihoda.
Pokušaj proboja među radnicima
Stranka nastoji dodatno ojačati svoju prisutnost među radnicima kroz inicijative poput sindikata Zentrum.
Ipak, ti pokušaji zasad imaju ograničen uspjeh, dok tradicionalni sindikat IG Metall i dalje zadržava dominantnu ulogu.
Šira politička promjena
Sociolozi upozoravaju da političke stranke moraju ponovno pronaći način kako se povezati s radnicima.
Ističe se i promjena identiteta zaposlenih, koji se sve manje poistovjećuju s poduzećima, a sve više traže druge oblike pripadnosti.
Kako piše DW to otvara prostor za političke narative koji se oslanjaju na osjećaj identiteta i sigurnosti.
