Njemačko zdravstvo, koje je desetljećima slovilo kao jedno od najboljih na svijetu, danas se suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Unatoč tome što i dalje spada među najskuplje sustave, njegova učinkovitost sve se češće dovodi u pitanje. Vlada sada pokušava stabilizirati sustav paketom mjera koji bi trebao spriječiti daljnji rast troškova i zatvoriti sve veću proračunsku rupu. Piše DW.
Ministrica zdravstva Nina Warken predstavila je ključne smjernice reforme koja bi uskoro trebala ući u zakonodavnu proceduru. Poruka je jasna – sustav više ne može trošiti iznad svojih mogućnosti.
Sve veći troškovi i prijeteći deficit
U Njemačkoj je zdravstveno osiguranje obvezno, a oko 90 posto stanovništva uključeno je u javni sustav (GKV), koji se financira iz doprinosa vezanih uz plaću. Ti doprinosi trenutno iznose oko 14,5 posto prihoda i dijele se između poslodavca i zaposlenika.
No, unatoč stalnom rastu doprinosa – koji su ove godine povećani za dodatna tri posto, nakon ranijeg rasta od 2,5 posto – troškovi i dalje rastu brže od prihoda. Bez intervencije, procjenjuje se da bi zdravstveni fondovi do 2027. mogli imati manjak veći od 15 milijardi eura.
Istovremeno, izdaci u sustavu eksplodiraju. Bolnički troškovi porasli su za gotovo deset posto u jednoj godini, troškovi liječnika za oko osam posto, a izdaci za lijekove za šest posto. Sustav trenutno troši više od milijardu eura dnevno.
Ključne mjere koje donosi reforma
Vlada sada pokušava zaustaviti ovaj trend nizom konkretnih mjera koje će izravno utjecati na građane, liječnike i farmaceutsku industriju.
Veće participacije za pacijente
Jedna od najvidljivijih promjena odnosi se na povećanje participacije za lijekove. Pacijenti će ubuduće plaćati između 7,50 i 15 eura po receptu, umjesto dosadašnjih 5 do 10 eura.
Ova mjera ima za cilj smanjiti nepotrebnu potrošnju, ali i povećati prihode zdravstvenog sustava.
Stroža kontrola skupih operacija
Planira se uvođenje obveznog drugog medicinskog mišljenja za skupe operacije, osobito zahvate kuka i koljena. Ključna promjena je da drugo mišljenje mora dati liječnik koji nema financijski interes u izvođenju operacije.
Ova mjera dolazi nakon dugogodišnjih kritika da se pacijente prečesto šalje na operacije koje nisu nužne, dijelom i zbog financijskih poticaja unutar sustava.
Kraj financiranja homeopatije
Zdravstveno osiguranje više neće pokrivati troškove homeopatije. Njemačka je dugo bila jedna od rijetkih zemalja koja je takve tretmane uključivala u javni sustav, no sada se od toga odustaje kako bi se smanjili troškovi.
Novi doprinosi za bračne partnere
Od 2028. uvodi se nova obveza za bračne partnere bez vlastitih prihoda. Oni će morati plaćati doprinos u visini od 3,5 posto prihoda zaposlenog partnera.
Predviđena su određena izuzeća, primjerice za roditelje male djece, njegovatelje i osobe s invaliditetom, ali ova mjera predstavlja značajnu promjenu za mnoge obitelji.
Pritisak na farmaceutsku industriju i administraciju
Farmaceutske kompanije morat će odobravati veće popuste zdravstvenim fondovima, dok će se istovremeno ograničiti troškovi uprave i marketinga zdravstvenih osiguravatelja.
Također se planira ukidanje dodatnih naknada obiteljskim liječnicima za određene usluge, poput pregleda bez narudžbe ili pregleda pacijenata upućenih od drugih liječnika.
Kritike: teret pada na građane
Reforme su odmah izazvale političke reakcije. Stranka Zeleni oštro je kritizirala plan, tvrdeći da se teret stabilizacije sustava prebacuje na zaposlenike i poslodavce, dok se izbjegava sukob s utjecajnim interesnim skupinama unutar zdravstvenog sektora.
Kritičari upozoravaju da se ne dira u ključne izvore troškova, dok se građanima nameću dodatna financijska opterećenja.
Najveća propuštena prilika?
Jedna od najkontroverznijih odluka je izostavljanje prijedloga prema kojem bi država u potpunosti preuzela troškove zdravstvenog osiguranja za socijalno ugrožene građane.
Iako država već sudjeluje u financiranju tih troškova, razlika između stvarnih izdataka i državnih uplata stvara dodatni pritisak na zdravstvene fondove. Procjenjuje se da bi potpuna pokrivenost tih troškova mogla donijeti uštede od čak 12,5 milijardi eura godišnje.
No, ovaj prijedlog nije uključen u reformu, navodno zbog protivljenja Ministarstva financija.
Što slijedi dalje
Prijedlozi će uskoro biti pretočeni u nacrt zakona, koji bi vlada trebala usvojiti već krajem travnja. Nakon toga slijedi parlamentarna rasprava u Bundestagu i Bundesratu, a konačna odluka očekuje se prije ljetne stanke.
Sudbina reforme tako ulazi u ključnu fazu, dok pritisak na sustav ne jenjava. Njemačko zdravstvo ostaje jedan od najskupljih sustava u svijetu, ali sve je više znakova da takav model više nije održiv bez ozbiljnih rezova i promjena.
