Plaće u Njemačkoj ponovno rastu brže od inflacije, barem prema službenim podacima njemačkog statističkog ureda Destatis. U prvom kvartalu 2026. godine nominalne plaće porasle su za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su potrošačke cijene rasle sporije, za 2,2 posto.
To znači da su realne plaće, odnosno stvarna kupovna moć građana, u prosjeku bile veće za 1,8 posto.
Iako statistika pokazuje pozitivan trend, velik dio građana u Njemačkoj i dalje smatra da život postaje sve skuplji. Posebno se to osjeća kod stanarina, hrane, osiguranja i svakodnevnih troškova koji su posljednjih godina snažno rasli.
Najveći rast plaća imali su radnici s najmanjim primanjima
Prema podacima Destatisa, najveći rast primanja ponovno su imali radnici s nižim plaćama. Petina zaposlenih s najmanjim primanjima ostvarila je rast nominalnih plaća od čak 7 posto.
Jedan od glavnih razloga za to je povećanje minimalne satnice u Njemačkoj, koja je od 1. siječnja 2026. porasla s 12,82 eura na 13,90 eura bruto po satu.
Povećana je i granica za Minijob, koja sada iznosi 603 eura mjesečno umjesto dosadašnjih 556 eura.
Pozitivan rast bilježe i pripravnici te osobe na Ausbildungu. Njihove naknade rasle su za 6,8 posto, ponajviše zbog povećanja minimalne naknade za stručno osposobljavanje.
Financijski sektor među najvećim dobitnicima
Najveći rast plaća zabilježen je u sektorima financija, energetike i rudarstva.
Plaće u financijskim i osiguravajućim djelatnostima porasle su za 6,5 posto, dok je u energetskom sektoru rast iznosio 5,9 posto.
S druge strane, znatno slabiji rast zabilježen je u građevini, obrazovanju i javnoj upravi. U javnom sektoru povećanje plaća iznosilo je svega 0,1 posto.
To dodatno pokazuje koliko razlike među sektorima u Njemačkoj postaju sve izraženije.
Građani i dalje oprezni unatoč rastu plaća
Iako službeni podaci pokazuju rast kupovne moći, raspoloženje među građanima često govori drugačije.
Mnogi stanovnici Njemačke posljednjih godina promijenili su navike potrošnje. Sve više ljudi prati akcije, kupuje jeftinije proizvode i smanjuje nepotrebne troškove.
Posebno su pogođeni podstanari u velikim gradovima poput Münchena, Frankfurta ili Hamburga, gdje stanarine i dalje rastu brže od prosječnih primanja.
Stručnjaci upozoravaju da rast realnih plaća ne znači automatski i osjećaj financijske sigurnosti. Nakon godina visoke inflacije, velik dio građana postao je oprezniji i osjetljiviji na svako novo poskupljenje.
Njemačko tržište rada i dalje pod pritiskom
Unatoč gospodarskom usporavanju, Njemačka i dalje ima veliku potrebu za radnicima u brojnim sektorima. Poslodavci pokušavaju zadržati zaposlenike većim plaćama i boljim uvjetima rada, posebno u zanimanjima gdje nedostaje radne snage.
Istodobno, sindikati nastavljaju tražiti dodatna povećanja kako bi radnici mogli pratiti rast troškova života.
Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak snažnog rasta plaća mogao dodatno povećati pritisak na inflaciju, ali i da bez većih primanja mnogi građani više ne mogu održavati standard života koji su imali prije nekoliko godina.
