Boravišna dozvola je dokument koji državljanima izvan Europske unije daje pravo da zakonito borave, a u većini slučajeva i rade, u Njemačkoj. Bez nje boravak dulji od turističkog nije zakonit, bez obzira na to koliko dugo je osoba stvarno u zemlji ili ima li već posao i stan.
Boravišna dozvola i prijava boravka: koja je razlika
Boravišna dozvola i prijava boravka rješavaju dva različita pitanja, i jedna ne zamjenjuje drugu.
Prijava boravka je administrativna evidencija adrese na kojoj netko živi. Obavezna je za svakoga tko se u Njemačkoj zadržava dulje vrijeme, uključujući državljane Europske unije. Boravišna dozvola je nešto drugo: pravni temelj koji državljaninu izvan EU uopće dopušta da bude u zemlji.
Redoslijed je u praksi važan. Prijava boravka se obično rješava prva, u prvim danima nakon dolaska, dok se boravišna dozvola veže uz konkretnu svrhu boravka, poput posla, spajanja obitelji ili studija, i traži se kod nadležnog Ureda za strance. O samom postupku prijave adrese pisali smo detaljno u vodiču o prijavi boravka u Njemačkoj.
Trebaju li državljani Hrvatske boravišnu dozvolu
Ne. Državljani Hrvatske, kao građani Europske unije, imaju pravo slobodnog kretanja i ne trebaju boravišnu dozvolu ni za život ni za rad u Njemačkoj. Jedina obveza koja im preostaje je redovna prijava boravka na adresi, isto kao i svakom drugom stanovniku.
Ovaj članak stoga prvenstveno vrijedi za državljane Bosne i Hercegovine i Srbije, koje njemački zakon tretira kao državljane trećih zemalja i koji prolaze puni postupak ishođenja boravišne dozvole.
Koje vrste boravišnih dozvola postoje
Njemački zakon poznaje nekoliko osnovnih vrsta boravišnih dozvola, ovisno o razlogu i dužini boravka.
Privremena boravišna dozvola (Aufenthaltserlaubnis)
Vezana je uz konkretnu svrhu, najčešće posao, studij ili spajanje obitelji. Izdaje se obično na razdoblje od jedne do tri godine i produžuje se dok ta svrha traje.
Plava karta EU (Blaue Karte EU)
Posebna dozvola za visokokvalificirane radnike sa završenim fakultetom i konkretnom ponudom posla iznad propisanog praga plaće. Nudi bržu putanju prema stalnom boravku od redovne radne dozvole.
Stalna boravišna dozvola (Niederlassungserlaubnis)
Boravišna dozvola bez vremenskog ograničenja i bez ograničenja na tržištu rada. U pravilu se ostvaruje nakon nekoliko godina zakonitog boravka i ispunjenja uvjeta poput B1 razine njemačkog jezika i redovnih mirovinskih doprinosa.
Potvrda tijekom postupka (Fiktionsbescheinigung)
Nije boravišna dozvola sama po sebi, nego privremena potvrda koja vrijedi dok se čeka odluka o zahtjevu. Dokazuje da je boravak zakonit dok postupak traje.
Westbalkanregelung: poseban put za državljane BiH i Srbije
Za ovu publiku najvažnija je posebna odredba poznata kao Westbalkanregelung. Dopušta državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova da dobiju boravišnu dozvolu za rad u Njemačkoj bez formalnog priznavanja stručne kvalifikacije, ako imaju konkretnu ponudu posla od njemačkog poslodavca. Službene uvjete ove regulative objavljuje portal Make it in Germany, službeni portal njemačke vlade za useljavanje radne snage.
Najčešći uvjeti su:
- konkretna ponuda posla od poslodavca u Njemačkoj
- odobrenje Agencije za zapošljavanje, koja provjerava uvjete rada i visinu plaće
- nacionalna viza ishođena unaprijed, u njemačkom veleposlanstvu ili konzulatu u zemlji podrijetla
Broj odobrenja po ovoj regulativi trenutno je ograničen na 50.000 godišnje. Njemačka vlada je najavila smanjenje kvote na 25.000, ali za sada nema potvrđenog datuma kada bi ta promjena trebala stupiti na snagu. Prije prijave svakako je vrijedno provjeriti aktualno stanje kod poslodavca ili nadležnog veleposlanstva, jer se ova regulativa mijenja češće od većine drugih.
Za razliku od redovnog puta za kvalificirane radnike, Westbalkanregelung ne zahtijeva postupak priznavanja diplome. Dovoljna je stvarna ponuda posla, što ga u praksi čini bržim, ali i osjetljivijim na promjene kvote.
Boravišna dozvola kroz spajanje obitelji
Državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja regije koji se pridružuju supružniku ili roditelju već nastanjenom u Njemačkoj u pravilu prvo moraju ishoditi nacionalnu vizu za spajanje obitelji u matičnoj zemlji, a boravišnu dozvolu dobivaju tek nakon dolaska. Cijeli taj postupak, uključujući dokaz o poznavanju jezika i dovoljnom stambenom prostoru, opisali smo u vodiču o spajanju obitelji za građane izvan EU.
Kako izgleda postupak prijave
Postupak se u pravilu odvija sljedećim redoslijedom.
Prvo se, ako je potrebna, ishodi nacionalna viza u njemačkom veleposlanstvu ili konzulatu u zemlji podrijetla, prije dolaska u Njemačku. Nakon dolaska adresa se prijavljuje u nadležnom uredu, u pravilu u roku od otprilike dva tjedna od useljenja. Odmah zatim vrijedi zakazati termin kod Ureda za strance, jer se u većim gradovima termini često čekaju mjesecima. Na sam termin se predaje sva tražena dokumentacija i uzimaju biometrijski podaci za elektroničku karticu boravišne dozvole. Do konačne odluke osoba dobiva potvrdu koja potvrđuje da je boravak zakonit dok postupak traje.
Koji dokumenti su potrebni
Točan popis ovisi o svrsi boravka, ali gotovo uvijek se traži:
- važeća putovnica
- biometrijska fotografija
- potvrda o prijavi boravka na adresi
- dokaz zdravstvenog osiguranja
- dokaz svrhe boravka, poput ugovora o radu, potvrde o upisu na studij ili dokumentacije za spajanje obitelji
- dokaz dovoljnih sredstava za život, ako to svrha boravka zahtijeva
Ured za strance može tražiti i dodatne dokumente ovisno o pojedinačnom slučaju, zato je najbolje unaprijed provjeriti popis na stranici nadležnog ureda prema mjestu prebivališta.
Koliko traje postupak i koliko košta
Obrada zahtjeva u praksi traje od otprilike četiri do dvanaest i više tjedana, ovisno o gradu i opterećenosti lokalnog Ureda za strance. Naknade se razlikuju prema vrsti zahtjeva:
| Vrsta zahtjeva | Okvirna naknada |
|---|---|
| Nova privremena boravišna dozvola | oko 100 eura |
| Produženje postojeće dozvole | 50 do 80 eura |
| Izdavanje elektroničke kartice | oko 67 eura |
Ove naknade su okvirne i mogu se razlikovati po saveznim pokrajinama i gradovima, pa je najbolje točan iznos provjeriti na stranici nadležnog Ureda za strance prije termina.
Primjer iz prakse dobro pokazuje kako to izgleda u stvarnosti: Marko iz Bosne i Hercegovine dobiva ponudu posla u tvornici u Bavarskoj. Poslodavac mu pomaže pribaviti odobrenje Agencije za zapošljavanje po Westbalkanregelungu, nakon čega Marko u veleposlanstvu u Sarajevu podnosi zahtjev za nacionalnu vizu. Nakon dolaska u Njemačku prijavljuje boravak u roku od dva tjedna, zakazuje termin kod Ureda za strance i unutar dva do tri mjeseca dobiva boravišnu dozvolu vezanu uz taj konkretan posao.
Što ako dozvola istekne prije nego stigne produženje
Ako je zahtjev za produženje predan prije isteka postojeće dozvole, boravak ostaje zakonit i tijekom čekanja na odluku, čak i ako formalni datum isteka prođe prije nego stigne novi dokument. U tom razdoblju osoba dobiva potvrdu koja služi kao dokaz zakonitog statusa. Ključno je zahtjev za produženje predati na vrijeme, u pravilu nekoliko tjedana prije isteka, a ne čekati posljednji dan.
Nakon dobivene boravišne dozvole
Kad je boravišni status riješen, sljedeća praktična pitanja obično se tiču mirovinskog staža i dugoročnog planiranja, jer redovni mirovinski doprinosi izravno utječu na to koliko brzo netko može ostvariti stalnu boravišnu dozvolu. O tome kako se staž iz Njemačke povezuje sa stažem iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije pisali smo u vodiču o mirovini u Njemačkoj.
Ovaj članak donosi opće informacije i ne zamjenjuje pravni savjet. Uvjeti se mogu razlikovati ovisno o pojedinačnoj situaciji i saveznoj pokrajini, pa je za konkretan slučaj najbolje obratiti se nadležnom Uredu za strance ili ovlaštenom savjetniku za imigracijsko pravo.
