Njemačko gospodarstvo suočava se s novim upozorenjem. Broj stečajeva tvrtki dosegnuo je najvišu razinu u posljednjih 20 godina, dok istodobno velike kompanije najavljuju nova otpuštanja. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje prolazi li Njemačka kroz privremenu tržišnu prilagodbu ili se nalazi usred mnogo ozbiljnije gospodarske promjene.
Stručnjaci ističu da odgovor nije jednoznačan. Dio stečajeva smatra se normalnim dijelom tržišnog ciklusa, ali postoje pokazatelji koji upućuju na dublje strukturne probleme.
Rekordan broj stečajeva
Kako piše DW, prema podacima Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH), broj stečajeva trgovačkih društava u drugom tromjesečju 2026. najveći je u posljednja dva desetljeća.
Samo tijekom lipnja broj insolventnosti bio je 80 posto veći od prosjeka zabilježenog u istom mjesecu između 2016. i 2019. godine, odnosno prije pandemije koronavirusa. U analizu nisu uključeni samostalni poduzetnici i mala poduzeća jer se istraživanje usredotočuje na tvrtke koje zapošljavaju najveći broj radnika i imaju najveći utjecaj na gospodarstvo.
Velike kompanije nastavljaju otpuštati
Negativni trendovi vidljivi su i na tržištu rada.
Volkswagen je već najavio da bi u sljedećim godinama mogao ukinuti oko 100.000 radnih mjesta. Dobavljač automobilske industrije ZF planira smanjiti broj zaposlenih za 14.000 do 2028. godine, dok Bosch namjerava ukinuti više od 20.000 radnih mjesta u Njemačkoj do 2030.
Osim toga, konzultantska kuća Horváth procjenjuje da bi tijekom ove godine moglo nestati još oko 100.000 radnih mjesta u industriji. To dolazi nakon što je isti broj radnih mjesta izgubljen već prošle godine. Promjene ne pogađaju samo automobilsku industriju nego i strojarstvo te građevinski sektor.
Dio stručnjaka govori o tržišnoj korekciji
Unatoč zabrinjavajućim brojkama, dio ekonomista smatra da rast broja stečajeva ne mora biti isključivo loša vijest.
Naime, kada s tržišta nestanu manje produktivne tvrtke, oslobađaju se radnici, kapital i znanje. Ti resursi zatim mogu prijeći u uspješnije i konkurentnije tvrtke. Upravo se na toj ideji temelji koncept kreativne destrukcije ekonomista Josepha Schumpetera.
Istodobno, nezaposlenost ne raste istim tempom kao broj stečajeva. Prema riječima istraživača Steffena Müllera, tome pridonosi odlazak brojnih pripadnika generacije baby boomera u mirovinu, ali i manji priljev radnika iz drugih država Europske unije.
Startupovi donose tračak optimizma
Uz loše vijesti postoje i pozitivni pokazatelji.
Savezni statistički ured objavio je da je u prvom tromjesečju 2026. osnovano više od deset posto više novih poduzeća nego godinu ranije.
Posebno se ističe rast startupova koji razvijaju tehnologije povezane s umjetnom inteligencijom. Stručnjaci upravo u tim tvrtkama vide potencijal za budući razvoj njemačkog gospodarstva.
Problemi nisu jednaki u svim sektorima
Stečajevi nemaju jedan zajednički uzrok.
Građevinski sektor najviše osjećaja posljedice viših kamatnih stopa. Ugostiteljstvo se suočava s rastom minimalne plaće i većim troškovima poslovanja. Energetski intenzivne tvrtke pogođene su visokim cijenama energije, dok se maloprodaja prilagođava promijenjenim navikama potrošača.
Osim toga, mnoge tvrtke još uvijek vraćaju državne potpore koje su primile tijekom pandemije. To dodatno opterećuje njihovo poslovanje i povećava rizik od stečaja.
Njemačka prolazi kroz veliku gospodarsku promjenu
Predstavnici struke smatraju da se danas istodobno odvijaju tržišna korekcija i duboka strukturna transformacija gospodarstva.
Voditelj istraživanja stečajeva pri IWH-u Steffen Müller upozorava da Njemačka još nije suočena s krizom koja bi ugrozila bankarski sustav. Međutim, smatra da se zemlja već nalazi usred velikih gospodarskih promjena koje će snažno utjecati na razvoj industrije i tržišta rada u godinama koje dolaze.
