Njemačka se i dalje pokušava oporaviti od šoka nakon smrtonosnog napada tijekom Christopher Street Daya u Berlinu. Dok se istraga nastavlja, javnost sve glasnije postavlja jedno pitanje: kako je čovjek za kojeg su sigurnosne službe godinama upozoravale da predstavlja ozbiljan rizik uopće bio na slobodi?
U napadu je poginula jedna žena, a još 29 osoba je ozlijeđeno. Slučaj je izazvao političku raspravu koja se više ne vodi samo o terorizmu, nego i o tome jesu li njemačke institucije zakazale. Piše DW.
Abdul B. godinama je bio poznat policiji
Prema riječima njemačkog ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta, Abdul B. nije bio nepoznata osoba sigurnosnim službama.
Iza sebe je imao više kaznenih djela. Bio je pod nadzorom zbog islamističke radikalizacije, a nalazio se i na popisu osoba koje njemačke vlasti smatraju potencijalno opasnima.
Na tom se popisu nalaze osobe za koje postoji procjena da bi mogle počiniti teško nasilno ili terorističko kazneno djelo, čak i kada ne postoje dokazi da je konkretan napad već isplaniran.
Pokušao se pridružiti Islamskoj državi
Prošle godine Abdul B. pokušao je otići u Siriju i pridružiti se terorističkoj organizaciji Islamska država.
Uhićen je u Libanonu, gdje je proveo tri mjeseca u zatvoru.
Nakon povratka u Njemačku ponovno je priveden. Ostao je u istražnom pritvoru sve do svibnja ove godine.
Sud ga je potom osudio na 22 mjeseca zatvora zbog pripreme teškog nasilnog kaznenog djela protiv države.
Međutim, nije odmah završio na izdržavanju kazne.
Zašto nije ostao iza rešetaka?
Sud je odlučio odgoditi konačnu odluku o izvršenju kazne za šest mjeseci.
Obrazloženje je bilo da se želi procijeniti postoji li mogućnost njegove rehabilitacije, što njemačko maloljetničko kazneno pravo dopušta u određenim slučajevima.
Državno odvjetništvo nije se složilo s takvom odlukom.
Uložilo je žalbu i tražilo strožu kaznu, ali postupak nije bio pravomoćno završen prije napada.
Zbog toga je Abdul B. ostao na slobodi.
Sigurnosne službe nastavile su ga pratiti
Ni nakon izlaska iz pritvora nije nestao s radara policije.
Početkom srpnja istražitelji su ponovno pretražili njegov stan nakon što je na društvenim mrežama objavio fotografije na kojima pozira s predmetom koji je izgledao poput vatrenog oružja.
Kasnije je utvrđeno da je riječ o oružju-igrački.
Istodobno je bio uključen u program deradikalizacije.
Trebao se pojaviti na trećem razgovoru sa stručnjacima upravo nekoliko dana nakon napada.
Savjetnici su u svojim bilješkama naveli da tijekom susreta djeluje mirno i pristojno, ali nisu bili uvjereni da ozbiljno pristupa procesu deradikalizacije.
Otvorena rasprava o njemačkom pravosuđu
Napad je ponovno otvorio raspravu o njemačkom maloljetničkom kaznenom pravu.
Stručnjak za terorizam Peter Neumann smatra da su kazne za kaznena djela povezana s terorizmom često preblage kada se primjenjuju odredbe koje vrijede za mlađe počinitelje.
Podsjeća da se u Njemačkoj blaže kazneno pravo može primijeniti i na mlađe punoljetne osobe, ovisno o procjeni suda.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt također je najavio preispitivanje postojećih zakonskih rješenja.
Slične poruke dolaze i od dijela političara koji traže stroža pravila za osobe koje sigurnosne službe procjenjuju kao visokorizične.
Je li sustav mogao spriječiti tragediju?
Savezno državno odvjetništvo preuzelo je istragu zbog sumnje na terorizam.
Istražitelji sada pokušavaju utvrditi je li Abdul B. imao pomagače te jesu li institucije propustile poduzeti mjere koje su mogle spriječiti napad.
U javnosti se sve češće postavlja pitanje koliko vrijede sigurnosne procjene ako osoba za koju postoji ozbiljna sumnja da predstavlja prijetnju može ostati na slobodi.
Odgovor na to pitanje mogao bi imati dalekosežne posljedice za njemačko pravosuđe i sigurnosni sustav u godinama koje dolaze.
