AfD je na izborima u Sachsen-Anhaltu ostvario rezultat kakav ta stranka dosad nije zabilježila ni na jednim pokrajinskim izborima u Njemačkoj. Prema privremenom službenom rezultatu, dobio je 43,8 posto prvih i 44,3 posto drugih glasova, dok je CDU, stranka koja je desetljećima bila vodeća politička snaga te pokrajine, pao na 17,2 odnosno 24 posto. Izlaznost je dosegnula 77,8 posto, čak 17,5 postotnih bodova više nego prije pet godina.
Pobjeda AfD-a u Sachsen-Anhaltu ne znači da AfD automatski preuzima vlast. Stranka je osvojila 39 od 83 mjesta u novom Landtagu, nedovoljno za samostalnu većinu, dok su druge parlamentarne stranke dosad odbijale mogućnost koalicije s njom. Ipak, svesti ovakav rezultat samo na pitanje tko će na kraju sastaviti vladu značilo bi previdjeti njegovu širu političku težinu.
Za stotine tisuća ljudi s prostora Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih država jugoistočne Europe koji žive u Njemačkoj važnije je drugo pitanje: što izborni rezultat u Sachsen-Anhaltu govori o zemlji u kojoj rade, odgajaju djecu, plaćaju poreze i planiraju budućnost?
Odgovor nije ni da se preko noći sve promijenilo, ni da se nije promijenilo ništa.
Sachsen-Anhalt nije Njemačka, ali rezultat neće ostati u Sachsen-Anhaltu
Sachsen-Anhalt je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina. Pokrajinski izbori nisu savezni izbori i AfD ovim rezultatom nije dobio mogućnost samostalno mijenjati njemačke zakone o državljanstvu i useljavanju niti europska prava građana EU-a.
To je posebno važno za hrvatske državljane, koji kao građani Europske unije imaju pravo slobodnog kretanja i rada u Njemačkoj. Državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja izvan EU-a imaju drukčiji pravni položaj, ovisno o vrsti boravka, dok su ljudi našeg podrijetla s njemačkim državljanstvom jednostavno njemački građani.
Dakle, izborni rezultat u jednoj pokrajini ne znači automatski gubitak postojećih prava niti početak masovnog protjerivanja legalno nastanjenih stranaca.
Ali pokrajine imaju velike ovlasti u policiji, školstvu, kulturi i administraciji te upravo one provode velik dio zakona u svakodnevnom životu građana. Zato nije nevažno tko upravlja pokrajinom i kakvu migracijsku, integracijsku i društvenu politiku želi provoditi.
Još je važnije da rezultat od gotovo 44 posto stvara politički pritisak daleko izvan granica Sachsen-Anhalta.
Pobjeda AfD-a u Sachsen-Anhaltu: Što AfD stvarno želi napraviti
Najkorisniji način za procjenu mogućih posljedica nije čitanje Facebook komentara, nego izbornog programa stranke koja je upravo dobila gotovo polovicu glasova.
AfD je za Sachsen-Anhalt najavio široku promjenu migracijske, obrazovne, kulturne i obiteljske politike.
Stranka želi pokrenuti pokrajinsku ofenzivu deportacija i uspostaviti posebno tijelo koje bi ubrzavalo udaljavanje ljudi koji nemaju pravo ostanka. U školama bi djeca izbjeglica trebala biti smještena u odvojene razrede, među ostalim kako bi se, prema formulaciji stranke, jasno pokazalo da je njihov boravak u Njemačkoj privremen. AfD želi ukinuti dio postojećih integracijskih mjera, ograničiti islamske vjerske izraze, snažnije naglasiti njemački nacionalni identitet u školama i kulturi te preoblikovati javni medijski sustav u pokrajini.
Posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na radnu migraciju.
AfD u svom programu ne zagovara samo borbu protiv ilegalne migracije. Stranka navodi da bi mala i srednja poduzeća trebalo poticati na digitalizaciju i korištenje umjetne inteligencije umjesto oslanjanja na kvalificirane radnike iz, kako ih sama naziva, kulturno stranih sredina.
To je važna činjenica jer ruši jednu vrlo raširenu pojednostavljenu interpretaciju AfD-a.
Stranka doista najveći dio svojih najstrožih mjera usmjerava prema tražiteljima azila bez prava ostanka, ljudima kojima je zahtjev za azil odbijen i drugim skupinama bez stabilnog boravišnog statusa. Nije točno tvrditi da AfD u svom programu poziva na protjerivanje svakog legalno zaposlenog Hrvata, Bosanca ili Srbina.
Ali također nije točno tvrditi da se AfD-ova rasprava o migraciji završava na pitanju ilegalnog ulaska u zemlju.
Program pokazuje znatno širu političku ideju o tome kakva bi Njemačka trebala biti, kome bi trebala davati prednost i kakvu ulogu useljavanje treba imati u budućnosti zemlje.
Paradoks: Sachsen-Anhalt glasa protiv migracije, a sve više ovisi o migrantima
Upravo ovdje izborni rezultat postaje posebno zanimljiv za ljude koji su u Njemačku došli raditi.
Sachsen-Anhalt ima ozbiljan demografski problem. Stanovništvo stari, domaće radne snage ima sve manje, a broj ljudi koji odlaze u mirovinu veći je od broja mladih koji ulaze na tržište rada.
Podaci Bundesagentur für Arbeit pokazuju koliko se situacija promijenila.
Prije deset godina u Sachsen-Anhaltu je bilo oko 20.260 stranih zaposlenika koji su plaćali obvezne socijalne doprinose. Do 2025. njihov broj narastao je na oko 75.300.
Još je izraženiji rast zaposlenih iz država izvan Europske unije. Njihov se broj između 2020. i 2025. povećao s 18.674 na 40.841, odnosno za gotovo 119 posto. Bundesagentur für Arbeit pritom izričito upozorava da bi bez kvalificiranih stranih radnika zbog demografskog razvoja nedostajalo ne samo zaposlenika nego i uplata u zdravstveno, mirovinsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, kao i poreznih prihoda.
Gotovo svaki četvrti poslodavac u Sachsen-Anhaltu već zapošljava barem jednog stranog radnika. Njemačka Agencija za rad zato migraciju i integraciju stranih zaposlenika ne opisuje kao sporednu pojavu, nego kao važan dio rješenja problema nedostatka radne snage.
Krajem kolovoza, samo nekoliko dana prije izbora, regionalni direktor Bundesagentur für Arbeit Markus Behrens bio je još izravniji. Rekao je da strani zaposlenici sve više stabiliziraju tržište rada i da je pojačana radna migracija neizbježna želi li Sachsen-Anhalt dugoročno osigurati dovoljno radnika.
Tu nastaje politički i ekonomski sukob koji se ne može riješiti sloganom.
Birači su dali gotovo 44 posto glasova stranci koja želi bitno ograničiti useljavanje i smanjiti oslanjanje na dio strane radne snage. Istodobno institucija zadužena za tržište rada upozorava da bez dodatne migracije gospodarstvo neće imati dovoljno ljudi.
Prije ili kasnije te dvije stvarnosti morat će se susresti.
Naša dijaspora i AfD: stvarnost je složenija od komentara na Facebooku
U hrvatskim, bosanskohercegovačkim i srpskim Facebook grupama, komentarima ispod vijesti i svakodnevnim razgovorima već godinama je vidljiva snažna fascinacija AfD-om kod dijela ljudi koji i sami imaju migrantsku biografiju.
Ponekad ona poprima gotovo navijački karakter.
Ipak, važno je povući granicu između dojma s društvenih mreža i činjenica.
Ne postoje relevantni reprezentativni podaci na temelju kojih bi se moglo tvrditi da Hrvati, Bosanci ili Srbi u Njemačkoj kao skupine masovno glasaju za AfD. Društvene mreže posebno loše služe kao mjera političkog raspoloženja jer mali broj izrazito aktivnih korisnika može stvoriti dojam mnogo šire potpore.
Najnovije istraživanje njemačkog DeZIM instituta, objavljeno krajem kolovoza 2026., pokazuje da birači s migrantskim podrijetlom nisu jedinstven politički blok. Podrijetlo igra određenu ulogu, ali jednako ili još važnije mogu biti dob, spol, prihod i drugi društveni čimbenici. Oko 65 posto svih ispitanika u istraživanju reklo je da AfD nikada ne bi biralo, što je najveći stupanj kategoričkog odbijanja među promatranim strankama.
Ranije DeZIM-ovo istraživanje stvarnog glasanja na saveznim izborima 2025. također pokazuje da je pogrešno govoriti o jednom migrantskom biračkom tijelu. Birači povezani s državama EU-a razlikovali su se vrlo malo od birača bez migrantskog podrijetla, dok su birači podrijetlom iz bivšeg Sovjetskog Saveza imali znatno veću vjerojatnost glasanja za AfD.
Dakle, tvrdnja da migranti ne glasaju za AfD nije točna.
Ali nije točna ni tvrdnja da je AfD postao stranka migranata.
Zašto čovjek koji je i sam doselio podržava strožu migracijsku politiku
Na prvi pogled postoji očit paradoks: netko se iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili Srbije preseli u Njemačku, a zatim podržava stranku čiji je jedan od glavnih političkih projekata ograničavanje migracije.
Međutim, takvo ponašanje nije tako nelogično kako se ponekad predstavlja.
Ljudi sebe ne definiraju samo kroz činjenicu da su nekada prešli državnu granicu. Netko se može identificirati kao radnik, porezni obveznik, katolik, pravoslavac, konzervativac, vlasnik tvrtke, roditelj ili njemački državljanin mnogo snažnije nego kao migrant.
Uz to često postoji jasna mentalna podjela između vlastite migracije i migracije drugih.
Najčešće objašnjenje glasi otprilike ovako: ja sam došao legalno, našao posao, radio, učio jezik, nikada nisam živio od socijalne pomoći i poštujem njemačke zakone.
Takva osoba sebe ne vidi kao dio problema o kojem AfD govori.
To je razumljivo. Osoba koja je desetljećima radila i izgradila život u Njemačkoj može sasvim legitimno zagovarati strožu kontrolu ilegalne migracije, deportaciju ljudi bez prava ostanka ili drukčiju azilnu politiku. Migrantsko podrijetlo samo po sebi nikome ne propisuje politički stav.
Problem nastaje kada se iz vlastitog iskustva izvede mnogo širi zaključak: AfD se nas ne tiče.
Tu stvar postaje složenija.
Kad rasprava više nije samo o ilegalnoj migraciji
Politički programi ne uređuju samo pitanje tko ima pravo ostati u zemlji. Oni oblikuju odnos države prema integraciji, školstvu, kulturi, radnoj migraciji i, na kraju, prema pitanju tko se smatra dijelom društva.
Upravo je zbog toga za našu dijasporu relevantan širi AfD-ov politički projekt.
Ako se rasprava vodi isključivo o deportaciji osobe koja pravomoćno mora napustiti zemlju, mnogi će ljudi iz naše dijaspore reći da ih se to ne tiče.
Ali kada ista stranka govori o “kulturno stranim” kvalificiranim radnicima, o smanjivanju integracijskih programa, o snažnijoj nacionalnoj homogenizaciji obrazovanja i o drukčijem odnosu prema useljavanju kao dugoročnom modelu društva, onda rasprava postaje šira od samog azila.
To još uvijek ne znači da će se svaka od tih ideja pretvoriti u zakon.
Znači, međutim, da bi bilo pogrešno AfD-ovu migracijsku politiku svesti na rečenicu: oni žele samo izbaciti ilegalce.
AfD u Sachsen-Anhaltu nije običan regionalni ogranak
U procjenu izbornog rezultata mora se uključiti još jedna činjenica koju se ne može izostaviti samo zato što izaziva političke prijepore.
Pokrajinski Ured za zaštitu ustavnog poretka Sachsen-Anhalta još je 2023. regionalni ogranak AfD-a klasificirao kao potvrđeno desno-ekstremističko nastojanje.
Ured je tada naveo da je nakon opsežne analize utvrdio političku agitaciju usmjerenu protiv ključnih načela slobodnog demokratskog poretka, posebno jamstva ljudskog dostojanstva i demokratskog načela. AfD takve kvalifikacije odbacuje i tvrdi da se optužbe za ekstremizam koriste za političko diskreditiranje stranke i njezinih birača.
Za razumijevanje izbora možda je najvažnije upravo to da ova informacija biračima nije bila nepoznata.
Unatoč godinama rasprava o ekstremizmu, gotovo 44 posto birača ipak je glasalo za AfD.
To govori da upozoravanje na karakter stranke velikom dijelu biračkog tijela više nije dovoljan razlog da je odbaci.
Ovaj rezultat je i poruka Berlinu
Bavarski premijer Markus Söder rezultat je opisao kao političku prekretnicu i upozorio da ga druge stranke ne mogu jednostavno reinterpretirati zato što im ne odgovara.
Njegova procjena da je riječ i o kazni saveznoj vladi ima uporište u istraživanjima birača. Prema podacima ARD-a koje prenosi Reuters, čak 87 posto birača Sachsen-Anhalta bilo je nezadovoljno radom savezne vlade.
To je bitno jer govori da migracija nije jedino objašnjenje rezultata.
Njemačka se već godinama bori sa slabim gospodarskim rastom, problemima industrije, visokim troškovima, pritiskom na socijalni sustav, nedostatkom radnika, energetskim pitanjima i dubokim nepovjerenjem dijela građana prema etabliranim strankama.
AfD je uspio različita nezadovoljstva povezati u jednu političku ponudu.
Upravo zato bi bilo pogrešno svakog birača AfD-a jednostavno proglasiti ekstremistom ili rasistom. Glas za stranku ne dokazuje automatski da birač podržava svaku točku njezina programa.
Ali vrijedi i obrnuto.
Glas dan zbog cijene energije, nezadovoljstva kancelarom ili straha od kriminala na kraju proizvodi političku moć za cijeli program stranke, a ne samo za onu jednu točku zbog koje je pojedini birač zaokružio AfD.
To je jedna od najvažnijih političkih činjenica ovog izbornog rezultata.
Za dijasporu je možda važnije što će sada napraviti CDU nego što će napraviti AfD
Posljedice Sachsen-Anhalta mogu se osjetiti i u dijelovima Njemačke u kojima AfD nije ni blizu 44 posto.
Ne zato što Magdeburg upravlja Münchenom, Stuttgartom ili Frankfurtom, nego zato što ovakav izborni poraz mijenja ponašanje drugih stranaka.
CDU je 2021. u Sachsen-Anhaltu dobio 37,1 posto glasova. Sada je njegov rezultat dramatično slabiji. Za stranku kancelara Friedricha Merza to nije regionalna neugodnost koju će jednostavno zaboraviti nekoliko dana nakon izbora.
Ako CDU zaključi da mu birači odlaze AfD-u zbog migracije, sigurnosti ili identitetskih pitanja, logična politička reakcija bit će zaoštravanje vlastite politike u tim područjima.
Isto vrijedi za CSU u Bavarskoj.
Tu rezultat Sachsen-Anhalta postaje relevantan i izvan te pokrajine. AfD ne mora vladati Njemačkom da bi utjecao na njemačku politiku. Dovoljno je da ostale stranke počnu prilagođavati svoje odluke biračima koje pokušavaju vratiti od AfD-a.
Za dijasporu bi upravo taj posredni učinak mogao biti važniji od svega što eventualna AfD-ova pokrajinska vlast može sama napraviti.
Politička atmosfera također ima posljedice
Ljudi koji su se doselili u Njemačku ne žive samo unutar zakonskih paragrafa. Njihova djeca idu u škole, oni rade u tvrtkama, traže stanove, vode obrte, susreću se s administracijom i sudjeluju u lokalnim zajednicama.
Zato politički pomak nije važan samo kada proizvede novi zakon.
Važan je i kada promijeni javni jezik.
Rezultat od gotovo 44 posto daje daleko veću političku legitimnost temama o migraciji, nacionalnom identitetu, integraciji i pripadanju. Te će teme nakon ovih izbora gotovo sigurno još snažnije obilježavati njemačku političku raspravu.
To ne znači da će svaki stranac doživjeti diskriminaciju niti da Njemačka preko noći postaje neka druga zemlja.
Znači da se političko središte rasprave pomiče.
A to je nešto što ljudi koji u Njemačkoj planiraju dugoročnu budućnost imaju razloga pratiti.
Slavljenje rezultata bez čitanja programa jednako je površno kao i demoniziranje svih birača
U dijelu naše dijaspore nakon ovih izbora bit će dosta zadovoljstva.
Neki će rezultat AfD-a vidjeti kao pobjedu politike čvršćih granica, više reda, strožeg azilnog sustava i otpora politici Berlina. Drugi će u njemu vidjeti razlog za ozbiljnu zabrinutost zbog smjera u kojem ide Njemačka.
Obje skupine imaju pravo na politički stav.
Ali za ozbiljnu raspravu postoji minimalni uvjet: treba govoriti o stvarnoj stranci i stvarnom programu.
Ne o AfD-u kakav netko želi da postoji.
Ako netko podržava AfD zato što želi deportaciju ljudi koji pravomoćno nemaju pravo ostati u Njemačkoj, treba znati da program ide dalje od toga.
Ako netko tvrdi da AfD želi protjerati svakog Hrvata, Bosanca ili Srbina koji legalno živi u Njemačkoj, ni to nije ono što program kaže.
Ako netko tvrdi da se migrantsko podrijetlo i glas za AfD međusobno isključuju, istraživanja pokazuju da nije u pravu.
Ako netko iz deset Facebook komentara zaključi da većina naše dijaspore želi AfD, ni za to nema ozbiljne podatke.
Između tih krajnosti nalazi se puno zanimljivija i politički važnija stvarnost.
Sachsen-Anhalt je pokazao koliko se Njemačka politički promijenila
Najveća poruka ovih izbora možda nije ni migracijska.
To je činjenica da je u jednoj njemačkoj pokrajini AfD dobio gotovo polovicu glasova uz vrlo visoku izlaznost, dok je stranka koja je ondje desetljećima predstavljala politički centar pretrpjela težak poraz.
To je odluka birača, a u demokraciji se takav rezultat mora ozbiljno analizirati, sviđao se nekome ili ne.
Za našu dijasporu nema razloga za stvaranje panike. Jedan pokrajinski izborni rezultat nije preko noći promijenio temeljna pravila po kojima ljudi legalno žive i rade u Njemačkoj.
Ali nema ni smisla uvjeravati se da se dogodilo nešto potpuno nevažno.
Rezultat iz Sachsen-Anhalta povećava pritisak na CDU, CSU i saveznu vladu. Migracija, integracija, sigurnost i identitetska pitanja bit će još važniji dio političke rasprave. AfD će rezultat koristiti kao dokaz da njegova politika više nije rubna pojava, dok će njegovi protivnici morati pronaći uvjerljiviji odgovor od pukog upozoravanja birača na karakter stranke.
Za hrvatsku i ostalu regionalnu dijasporu zato je važnije od navijanja razumjeti što AfD doista predlaže, što od toga može provesti na pokrajinskoj razini i, možda još važnije, kako će na ovaj rezultat odgovoriti politički Berlin.
Jer 43,8 posto glasova za AfD nije samo pitanje tko će voditi Sachsen-Anhalt.
To je rezultat koji će utjecati na raspravu o tome kakva će Njemačka biti u godinama koje dolaze.
