Knin i cijela Hrvatska danas obilježavaju 31. obljetnicu Oluje. Riječ je o ključnoj vojno-redarstvenoj operaciji Domovinskog rata, tijekom koje je oslobođen najveći dio okupiranog hrvatskog teritorija.
Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., hrvatski branitelji razvili su 20-metarsku hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi. Taj je čin simbolizirao oslobođenje Knina i drugih okupiranih područja te kraj višegodišnje pobune i agresije.
Knin je bio središte srpske pobune od kolovoza 1990. godine. Oslobođen je drugog dana Oluje, operacije koja je počela u svitanje 4. kolovoza.
Operacija je trajala 85 sati i promijenila tijek Domovinskog rata. Hrvatskoj je donijela mir, omogućila povratak prognanika te pridonijela stvaranju uvjeta za Daytonski sporazum.
Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi
Podizanje hrvatske zastave na tvrđavi već je više od tri desetljeća jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske pobjede u Domovinskom ratu.
Taj je događaj ujedno središnji čin državnog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin, pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina dobili su zapovijed da skinu srpsku zastavu s jarbola.
Na jarbol su se među prvima popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić. Zbog zapetljanog mehanizma veliki hrvatski barjak nisu mogli odmah podignuti pa su ga razvili preko zidina tvrđave.
Zastava je poslije postavljena na jarbol. Dan kasnije dočekala je prvoga hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana prilikom njegova dolaska u oslobođeni Knin.
Originalna hrvatska zastava podignuta u kolovozu 1995. danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.
Središnja svečanost u Kninu
Ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i ove će godine pratiti hrvatska himna. Svečani čin najavit će zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega će biti ispaljeni počasni plotuni.
Središnja svečanost održat će se na stadionu NK Dinara. Okupljeni će putem videoveze pratiti podizanje zastave na tvrđavi.
Program uključuje obraćanja predstavnika državnog vrha te čitanje povjesnice vojno-redarstvene operacije Oluja. Bit će pročitana i imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji.
Na Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije. Time će odati počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.
Nakon toga slijedi prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Od pobune do oslobođenja Knina
Početak rata na kninskom području povezuje se s takozvanom balvan-revolucijom u kolovozu 1990. godine. Tada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv novoizabrane hrvatske vlasti.
Tijekom 1991. godine pobuna je prerasla u otvoreni oružani sukob uz pomoć Jugoslavenske narodne armije. Knin je tada postao političko i vojno središte samoproglašene Republike Srpske Krajine.
Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano iz grada. Knin je ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske sve do njegova oslobođenja 5. kolovoza 1995. godine.
Vojno-redarstvena operacija Oluja počela je napadom hrvatskih snaga na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Već sljedećeg dana oslobođen je Knin, dok je u hrvatski ustavnopravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranog teritorija.
Zbog strateškog i simboličkog značenja grada, oslobođenje Knina postalo je ključni trenutak Oluje. Proces uspostave teritorijalne cjelovitosti Hrvatske dovršen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.
U Oluji oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara
Operacija Oluja trajala je 85 sati. Tijekom nje oslobođeno je više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog hrvatskog teritorija.
U operaciji je sudjelovalo gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije. Poginula su 243 hrvatska branitelja, dok ih je 1430 ranjeno.
Dvojica hrvatskih branitelja koji su sudjelovali u Oluji još se vode kao nestali.
