Šutnja njemačke tajne službe u slučaju muškarca osumnjičenog za napad kod berlinske Parade ponosa otvorila je nova pitanja o radu sigurnosnih institucija. Prema istraživanju ARD-a, berlinski istražitelji su još prije napada pokušavali doći do dodatnih informacija o njegovim kontaktima s pripadnicima Islamske države. Piše DW.
Riječ je o Abdulu B., muškarcu kojem se stavlja na teret da je 25. srpnja u Berlinu vozilom i hladnim oružjem izveo napad u okolici Parade ponosa. Jedna žena je ubijena, a više osoba je teško ozlijeđeno. Dan kasnije policija je usmrtila osumnjičenog pri pokušaju uhićenja.
Slučaj je dodatno osjetljiv jer su berlinske sigurnosne službe još prije napada bile zabrinute zbog njegove radikalizacije. Pitanje koje sada ostaje otvoreno glasi: je li se sudski postupak mogao voditi drugačije da su informacije stigle ranije?
Istražitelji su tražili pomoć njemačke tajne službe
Sredinom travnja 2026. državno odvjetništvo u Berlinu podiglo je optužnicu protiv Abdula B. pred Općinskim sudom Berlin-Tiergarten. Istražitelji su već tada bili zabrinuti hoće li postupak dovoljno obuhvatiti njegovu moguću radikalizaciju i kontakte s ekstremističkim krugovima.
Sud za maloljetnike osudio ga je 12. svibnja na godinu i deset mjeseci maloljetničkog zatvora. Istodobno je ukinut postojeći nalog za pritvor. Iako je sud izrazio zabrinutost zbog mogućih radikalnih stavova, Abdul B. je nakon presude bio na slobodi.
Upravo to su berlinski istražitelji željeli spriječiti. Prema ARD-u, državno odvjetništvo je prije suđenja pokušavalo doći do dodatnih podataka o njegovim kontaktima s Islamskom državom.
Zašto su informacije bile važne
Berlinsko državno odvjetništvo u siječnju se obratilo njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi. To je vanjska obavještajna služba Njemačke, poznata pod kraticom BND.
Tražili su informacije o tome s kim je Abdul B. bio povezan unutar Islamske države i kakvu su ulogu te osobe imale.
To nije bilo samo tehničko pitanje. Ako bi se pokazalo da je imao kontakt s važnijim osobama unutar terorističke organizacije, postupak je mogao dobiti drukčiju pravnu težinu. U tom slučaju mogao ga je preuzeti savezni glavni državni odvjetnik, a predmet bi se vodio pred Višim pokrajinskim sudom u Berlinu.
Takav razvoj ne bi automatski značio drukčiju presudu. No postupak bi bio šire postavljen i imao bi veću težinu. Za berlinske istražitelje to je bio pokušaj da se slučaj ne svede samo na postojeću optužnicu.
Tajna služba ranije je već pomogla istrazi
Posebno je važno da njemačka tajna služba ranije u istom slučaju nije bila neaktivna. Nakon što se Abdul B. u studenome 2025. vratio iz Libanona u Njemačku, policija ga je uhitila. U Libanonu je proveo tri mjeseca u zatvoru jer se želio priključiti Islamskoj državi.
Prema navodima berlinskog glavnog državnog odvjetništva, njemačka tajna služba tada je istražiteljima pribavila presudu libanonskog suda, zapisnike ispitivanja i analizu sadržaja mobilnog telefona.
Iz tih materijala proizlazila je komunikacija s osobama za koje se sumnja da su pripadnici Islamske države. Zato su se istražitelji nadali dodatnim informacijama upravo o tim kontaktima.
Četiri mjeseca bez konkretnog odgovora
Prema istraživanju ARD-a, njemačka tajna služba javila se tek četiri mjeseca nakon upita. Odgovor je stigao samo nekoliko dana prije presude Općinskog suda Berlin-Tiergarten.
Služba je tada priopćila da trenutačno ne raspolaže informacijama koje bi mogla proslijediti u obliku službenog priopćenja. Sama služba nije željela komentirati slučaj.
Time ostaje otvoreno nekoliko ključnih pitanja. Nije jasno je li služba uopće imala dodatne informacije o kontaktima Abdula B. s pripadnicima Islamske države. Također nije jasno je li eventualno imala podatke koje nije mogla ili nije željela podijeliti.
Je li se postupak mogao voditi drugačije?
Berlinska senatorica za pravosuđe Felor Badenberg danas se pita kakve su prirode bili kontakti Abdula B. s osobama povezanim s Islamskom državom. Prema njezinim riječima, važno je znati je li riječ bila o pomagačima nižeg ranga ili o vodećim ljudima organizacije.
Ako bi se radilo o kontaktima s važnim osobama unutar IS-a, moglo se razmatrati i kazneno djelo članstva u terorističkoj organizaciji. To bi, prema Badenberg, moglo promijeniti tijek sudskog postupka.
No za takvu procjenu informacije su morale stići na vrijeme. Kada je njemačka tajna služba odgovorila, taj je trenutak već bio propušten.
Pitanja ostaju otvorena
Ni sada nije moguće tvrditi da bi raniji odgovor sigurno spriječio napad ili doveo do drukčije presude. Takav zaključak ne proizlazi iz dostupnih informacija.
Međutim, slučaj pokazuje koliko je koordinacija između sigurnosnih službi, državnog odvjetništva i sudova važna u postupcima koji uključuju moguću radikalizaciju i terorističke veze.
U ovom slučaju poznato je da su berlinski istražitelji tražili dodatne podatke. Poznato je i da je odgovor stigao tek nakon četiri mjeseca. Ono što zasad nije poznato jest zašto se toliko čekalo i jesu li informacije, da su bile dostupne ranije, mogle promijeniti pravni okvir slučaja.
