Rad nedjeljom u Njemačkoj mogao bi postati dostupniji, ali sveobuhvatna promjena još nije na vidiku. Vlada kancelara Friedricha Merza razmatra ublažavanje postojećih pravila kako bi potaknula potrošnju i pomogla gospodarstvu.
Njemačka ekonomija već godinama stagnira. Zato dio trgovaca traži više radnih nedjelja i jednostavnije propise za otvaranje trgovina.
Međutim, planovi se suočavaju s ustavnom zaštitom nedjelje kao dana odmora. Protive im se sindikati, crkve i dio stručnjaka za tržište rada.
Prve promjene mogle bi stići 2027. godine
Raspravu je pokrenuo nacrt njemačkog Ministarstva rada od 1. srpnja 2026. godine. Prema tom prijedlogu, pekarnice i slastičarnice od 1. siječnja 2027. smjele bi nedjeljom raditi do osam sati.
Knjižnicama bi bio dopušten rad do šest sati. Riječ je o ograničenim sektorskim iznimkama, a ne o općem dopuštenju za sve trgovine.
Trgovinski savez Njemačke smatra da najavljeni koraci nisu dovoljni. Predstavnici trgovaca traže između deset i dvanaest radnih nedjelja godišnje na nacionalnoj razini.
Njihov je argument da bi otvorene trgovine pomogle gradskim središtima. Osim toga, kupcima bi omogućile veću fleksibilnost.
Trgovci upozoravaju i na neravnopravan položaj u odnosu na internetske platforme. Potrošači mogu kupovati putem interneta u bilo koje vrijeme, uključujući nedjelju.
Nedjelja je u Njemačkoj zaštićena više od stoljeća
Ustavna zaštita nedjelje u Njemačkoj potječe iz 1919. godine. Zakon iz 1956. dodatno ju je odredio kao dan odmora i duhovnog uzdizanja.
Zbog toga opća liberalizacija ne bi zahtijevala samo izmjenu pojedinog zakona. Prema pravnim procjenama, mogla bi biti potrebna i promjena ustavnog okvira.
To je jedna od najvećih prepreka potpunom otvaranju trgovina. Postojeće iznimke sudovi uglavnom tumače restriktivno.
Lokalne vlasti mogu odobriti radnu nedjelju kada postoji poseban povod. To može biti sajam, gradska proslava ili sličan događaj.
Međutim, sudovi često poništavaju takve odluke ako ocijene da povod nije dovoljno konkretan. Postupke najčešće pokreću sindikat Ver.di ili crkvene udruge.
Trgovci tvrde da gube milijarde eura
Prema procjenama trgovinskog sektora, fizičke trgovine godišnje gube oko 2,5 milijardi eura prometa u korist internetskih platformi.
Predstavnici trgovaca procjenjuju da je zbog tog razvoja već nestalo približno 40.000 radnih mjesta u branši.
Kai Hudetz iz Instituta za istraživanje trgovine ističe da je nedjelja već najjači dan za većinu internetskih trgovina. Smatra da bi dio tog potencijala mogle iskoristiti i fizičke trgovine.
Institut IFO ne vidi čvrstu ekonomsku osnovu za postojeća ograničenja radnog vremena. U svojoj analizi predlaže potpuno ukidanje ograničenja tijekom radnih dana.
Odluke o nedjeljnom radu, prema prijedlogu instituta, trebalo bi prepustiti lokalnim vlastima.
Ipak, dodatni dan rada ne znači automatski i veću zaradu. Trgovine bi morale pokriti troškove osoblja, energije i organizacije smjena.
Radnika bi u manjim sredinama moglo nedostajati
Profesor Michael Oberfichtner upozorava da bi trgovine u ruralnim područjima mogle imati problema s pronalaskom radnika za nedjeljne smjene.
Dodatni radni dan vlasnicima bi povećao troškove. Istodobno nije sigurno da bi potrošači tijekom tjedna ukupno trošili više novca.
Dio kupovine mogao bi se samo prebaciti sa subote ili drugih dana na nedjelju. U tom slučaju promet bi bio raspoređen drukčije, ali ne nužno i veći.
Posebno je osjetljivo pitanje položaja zaposlenih. Nedjeljni rad mogao bi otvoriti dodatna radna mjesta i ponuditi smjene onima koji ih žele.
Međutim, postoji i opasnost da dobrovoljni nedjeljni rad postupno postane očekivanje poslodavaca.
Ver.di najavljuje obranu slobodne nedjelje
Sindikat Ver.di potpuno se protivi široj liberalizaciji. Njegovi predstavnici smatraju da nedjelja mora ostati zajednički i predvidljiv slobodan dan.
Za mnoge zaposlene u maloprodaji to je jedini dan koji redovito mogu provesti s obitelji i prijateljima. Nedjelja je važna i za društvene, vjerske te volonterske aktivnosti.
Ver.di je najavio da će, ako bude potrebno, slobodnu nedjelju braniti pred Saveznim ustavnim sudom.
Ključno pitanje zato nije samo žele li potrošači nedjeljom kupovati. Jednako je važno može li se radnike zaštititi od pritiska da nedjeljom moraju raditi.
Svaka savezna zemlja ima vlastita pravila
Dodatnu prepreku čini njemački federalni sustav. Od 2006. godine propisi o radnom vremenu trgovina u nadležnosti su saveznih zemalja.
Svaka od 16 saveznih zemalja ima vlastiti zakon o otvaranju trgovina. Razlikuju se i dopušteni broj radnih nedjelja te uvjeti za njihovo odobravanje.
Savezna vlada zato ne može jednostrano uvesti opće nedjeljno radno vrijeme za cijelu Njemačku. Za šire promjene bilo bi potrebno usklađeno djelovanje zemaljskih vlada i parlamenata.
Neke savezne zemlje, među kojima je Bavarska, tradicionalno zadržavaju stroža pravila. To znači da promjene vjerojatno ne bi bile jednake u svim dijelovima Njemačke.
Automatizirane trgovine mogle bi dobiti iznimku
Realniji scenarij uključuje postupne i regionalno različite promjene. Bavarska i Hessen već pripremaju izmjene zakona za potpuno automatizirane trgovine bez osoblja.
Takve trgovine mogle bi raditi nedjeljom jer za njihovo poslovanje nije potrebna klasična smjena zaposlenika.
Na saveznoj razini promjene bi za sada ostale ograničene na pojedine sektore. Prvi konkretan korak mogle bi biti najavljene iznimke za pekarnice, slastičarnice i knjižnice.
Za potrošače bi takve promjene značile veću slobodu pri kupovini. Za zaposlene bi otvorile pitanje zaštite slobodnog dana i jasnog ograničavanja obveznih nedjeljnih smjena.
Sveobuhvatno otvaranje trgovina nedjeljom zato ostaje politički i pravno udaljeno. Izgledniji je niz manjih promjena koje će se razlikovati od jedne savezne zemlje do druge.
