Civilna služba u Njemačkoj mogla bi ponovno postati važna tema ako država aktivira obvezni vojni rok. Njemački Ustav jamči pravo na prigovor savjesti. Zato bi uz vojnu obvezu morala postojati i civilna alternativa.
Njemačka vlada već provjerava koliko bi socijalne i humanitarne organizacije bile spremne primiti buduće civilne službenike. Međutim, ponovno uvođenje obveznog služenja zasad nije donesena politička odluka.
Vlada provjerava kapacitete organizacija
Savezno ministarstvo obitelji posljednjih je mjeseci kontaktiralo 23 velike humanitarne i socijalne organizacije. Ministarstvo je željelo provjeriti njihove mogućnosti za prijem osoba koje bi izabrale civilnu službu.
Odgovorile su 22 organizacije. Sve su načelno pokazale spremnost za sudjelovanje u mogućem novom sustavu.
Ministarstvo vodi političarka CDU-a Karin Prien. U Uniji smatraju da je pravodobna priprema potrebna čak i ako obvezni vojni rok trenutačno nije na dnevnom redu.
Predsjednik kluba zastupnika CDU-a i CSU-a u Bundestagu Thorsten Frei ocijenio je takve pripreme razumnima. Ipak, naglasio je da u raspravi o ponovnom uvođenju vojne obveze zasad nema novih pomaka, piše DW.
Prigovor savjesti ostaje ustavno pravo
Njemački Ustav propisuje da nitko ne može biti prisiljen služiti vojsku s oružjem protiv svoje savjesti. Ako bi država ponovno aktivirala vojnu obvezu, morala bi osigurati odgovarajuću civilnu službu.
Takav oblik služenja bio bi namijenjen osobama koje odbijaju vojnu službu s oružjem. One bi svoje obveze mogle izvršavati u socijalnim ustanovama, humanitarnim organizacijama i drugim područjima od javnog interesa.
Vojni rok i civilna služba u Njemačkoj suspendirani su 2011. godine. Međutim, vojna obveza nije izbrisana iz Ustava. Parlament je zato može ponovno aktivirati donošenjem odgovarajućeg zakona.
Vojna služba zasad ostaje dobrovoljna
Unatoč pripremama, vojna služba u Njemačkoj i dalje se temelji na dobrovoljnom pristupu. O tome su se nakon pregovora dogovorili koalicijski partneri CDU, CSU i SPD.
Hoće li postojeći model opstati, ovisit će i o uspjehu regrutacije novih pripadnika Bundeswehra. Njemačka do 2030. želi povećati broj vojnika sa sadašnjih približno 185.000 na najmanje 260.000.
Kancelar Friedrich Merz želi da Bundeswehr postane najjača konvencionalna vojska u Europi. Takav cilj zahtijeva znatno više vojnika, ali i dugoročnu promjenu obrambene politike.
Ako dobrovoljni model ne osigura dovoljno ljudi, ponovno uvođenje obveze moglo bi postati politička opcija.
Mladići moraju ispuniti upitnik
Od početka godine u Njemačkoj vrijedi novi model dobrovoljnog vojnog roka. Sustav nudi bolje uvjete zainteresiranim dobrovoljcima, ali uvodi i određene obveze za osamnaestogodišnje muškarce.
Mladići moraju ispuniti upitnik o spremnosti za služenje u Bundeswehru. Također se moraju odazvati liječničkom pregledu, bez obzira na to žele li pristupiti vojsci.
Sama vojna služba time ipak nije postala obvezna. Prema podacima Ministarstva obrane, regrutacija se zasad odvija prema planu. Međutim, tijekom ove godine za dobrovoljno služenje prijavilo se tek oko 530 mladih muškaraca.
Upravo će rezultati novog modela pokazati može li Bundeswehr ostvariti planirano povećanje broja pripadnika bez povratka obveznog služenja.
Civilnu službu zamijenio je dobrovoljni model
Nakon suspenzije vojnog roka 2011. godine ukinuta je i dotadašnja civilna služba. Zamijenila ju je Savezna dobrovoljna služba.
Za razliku od nekadašnje vojne obveze, koja se odnosila samo na muškarce, Savezna dobrovoljna služba otvorena je osobama svih spolova i dobnih skupina.
Postojeći Zakon o civilnoj službi formalno je još na snazi. Ipak, Ministarstvo obitelji smatra da bi ga prije ponovne primjene trebalo temeljito izmijeniti i prilagoditi današnjim okolnostima.
Ministarstvo svoje prijedloge namjerava predstaviti nakon ljetne pauze.
Socijalne organizacije upozoravaju na nedostatak radnika
Humanitarne i socijalne organizacije načelno su spremne uključiti se u budući sustav. Ipak, upozoravaju da civilna služba ne može riješiti kronični nedostatak stručnih radnika.
Predsjednica njemačkog Caritasa Eva Maria Welskop-Deffaa smatra da bi prioritet trebalo biti poboljšanje uvjeta postojećih dobrovoljnih službi.
Socijalne ustanove godinama imaju problema s nedostatkom zaposlenih. Zato organizacije ne žele da se mladi na civilnoj službi koriste kao zamjena za kvalificirane i profesionalno zaposlene radnike.
Oporba odbacuje moguću obvezu
Mogućem povratku obvezne civilne službe protivi se stranka Ljevica. Predsjednica stranke Ines Schwerdtner smatra da država mladima ne bi trebala određivati kako će provesti godinu života.
Prema njezinu mišljenju, mladi ne smiju postati zamjena za socijalnu državu oslabljenu dugogodišnjom štednjom. Sektorima poput njege, hitnih službi i socijalnih ustanova potrebni su profesionalni zaposlenici.
Rasprava o civilnoj službi zato nije povezana samo s obrambenom politikom. Ona otvara i pitanja položaja mladih, nedostatka zaposlenih te budućnosti njemačkog socijalnog sustava.
