Protupožarni zid u njemačkoj politici označava odbijanje suradnje s političkim strankama koje se smatraju ekstremističkima. Taj se izraz posljednjih godina najčešće koristi za odnos etabliranih stranaka prema Alternativi za Njemačku, odnosno AfD-u.
Stranke političkog centra odbacuju koalicije i druge oblike suradnje s AfD-om. Međutim, rast potpore toj stranci, posebno na istoku Njemačke, sve više otežava stvaranje stabilnih vladajućih većina.
Zbog toga se politički protupožarni zid nalazi pod sve većim pritiskom. Iako vodstva CDU-a, SPD-a i Zelenih inzistiraju na distanciranju od AfD-a, na lokalnoj razini zajedničko glasanje već odavno nije rijetkost. Piše DW.
Što znači protupožarni zid u njemačkoj politici
Izvorno, protupožarni zid treba spriječiti širenje požara s jedne zgrade na drugu. U političkom smislu riječ je o metafori za strogo distanciranje od stranaka koje se smatraju prijetnjom demokratskom poretku.
Takav zid ne podrazumijeva samo odbijanje formalnih koalicija. On uključuje i izbjegavanje dogovora, zajedničkih političkih inicijativa te prihvaćanja funkcija uz pomoć glasova AfD-a.
Pitanje je, međutim, može li se cijeli AfD pravno smatrati protivnikom demokratskog poretka. O tome Savezni ustavni sud još nije donio odluku.
Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka pojedine pokrajinske ogranke AfD-a klasificirao je kao dokazano desno ekstremističke. Ipak, eventualnu zabranu cijele stranke mogao bi donijeti samo Savezni ustavni sud nakon odgovarajućeg postupka.
Rasprave o pokretanju postupka zabrane povremeno se vraćaju u njemačku javnost. Međutim, takav zahtjev dosad nije podnesen.
Friedrich Merz više ne voli izraz koji je sam popularizirao
Pojam političkog protupožarnog zida ne može se pripisati samo jednom političaru. Ipak, njegovoj širokoj upotrebi znatno je pridonio Friedrich Merz.
Prilikom preuzimanja vodstva CDU-a u prosincu 2021. Merz je jasno najavio stvaranje protupožarnog zida prema AfD-u. Danas, kao njemački kancelar, izbjegava taj izraz i sve nervoznije reagira na novinarska pitanja o njemu.
Unatoč tome, Merz nije promijenio službeni stav. CDU i dalje odbacuje suradnju s AfD-om, ali i sa strankom Ljevica.
CDU je još 2018. godine na stranačkom kongresu usvojio odluku o nespojivosti. Njome se odbacuju koalicije i slični oblici suradnje s AfD-om i Ljevicom.
Sličnu odluku donio je i liberalni FDP. SPD i Zeleni prema AfD-u vode sličnu politiku, iako nemaju istu vrstu formalne stranačke odluke.
Drugačiji stav zastupa Sahra Wagenknecht, osnivačica Saveza Sahre Wagenknecht. Ona se protivi političkoj izolaciji AfD-a i otvorena je za drukčije modele suradnje.
To bi posebno moglo postati važno u Saskoj-Anhaltu, gdje AfD uživa veliku potporu. Wagenknecht ne isključuje mogućnost da njezina stranka omogući vlast koju bi predvodio AfD.
Protupožarni zid već je probijen
Iako se vodeće njemačke stranke službeno pridržavaju politike distanciranja, u praksi je već bilo ozbiljnih odstupanja.
Jedan od najpoznatijih primjera dogodio se 2020. godine u Tirinškoj. Političar FDP-a Thomas Kemmerich izabran je za pokrajinskog premijera zahvaljujući i glasovima AfD-a.
Tadašnja kancelarka Angela Merkel oštro je reagirala i zatražila da se izbor poništi. Kemmerich je nakon nekoliko dana podnio ostavku.
Novi prijepor dogodio se u siječnju 2025. godine. Bundestag je tada usvojio prijedlog CDU-a o odbijanju zahtjeva za azil, a potrebna većina postignuta je i glasovima AfD-a.
Merz je u to vrijeme bio oporbeni čelnik. Politički protivnici i danas mu predbacuju da je time prekršio načelo protupožarnog zida.
Na lokalnoj razini situacija je još složenija. U gradskim i općinskim vijećima često se događa da predstavnici različitih stranaka glasaju jednako kao AfD.
Političari takvu praksu opravdavaju tvrdnjom da prijedlog za izgradnju vrtića ili obnovu ceste ne može biti loš samo zato što ga podržava AfD.
Kritičari, međutim, upozoravaju na postupnu normalizaciju stranke. Prema njihovom mišljenju, lokalna suradnja može stvoriti prostor za kasnije dogovore na pokrajinskoj i saveznoj razini.
Može li se trajno ignorirati velik dio birača
Stranke političkog centra protupožarni zid predstavljaju kao sredstvo zaštite demokracije. AfD im odgovara da na taj način pokušavaju ukloniti ili oslabiti ozbiljnog političkog konkurenta.
Dosadašnji razvoj pokazuje da izolacija nije zaustavila rast AfD-a. Naprotiv, stranka bilježi sve veću potporu, posebno u istočnim saveznim pokrajinama.
Kada AfD postane najjača ili druga najjača politička snaga, ostale stranke moraju stvarati široke i ideološki vrlo različite saveze. To može dodatno narušiti njihovu vjerodostojnost kod birača.
Posebno osjetljivo pitanje za CDU predstavlja odnos prema Ljevici. Ta je stranka nasljednica nekadašnje vladajuće istočnonjemačke partije SED, zbog čega CDU službeno odbacuje koalicije i s njom.
Međutim, u pojedinim pokrajinama može postati gotovo nemoguće formirati vlast bez suradnje s Ljevicom ili AfD-om. Time se konzervativci suočavaju s izborom između dva politička partnera koja su službeno proglasili neprihvatljivima.
Politolozi upozoravaju i na mogući demokratski problem ako se volja velikog broja birača dugoročno zanemaruje. Sahra Wagenknecht smatra da nije demokratski trajno isključivati stranku koja u nekim pokrajinama osvaja oko 40 posto glasova.
Prema njezinoj ocjeni, politika protupožarnog zida nije uspjela. Međutim, zagovornici izolacije AfD-a odgovaraju da izborni rezultat ne može biti jedini kriterij za političku suradnju.
Dio CDU-a želi otvoriti raspravu o AfD-u
Pojedini političari CDU-a na istoku Njemačke sve otvorenije dovode u pitanje sadašnji pristup. Unutarstranačka gospodarska udruga CDU-a u Brandenburgu predložila je izmjenu ili ukidanje odluke o nespojivosti s AfD-om.
Nakon oštrih kritika iz vodstva stranke prijedlog je povučen. Ipak, sama činjenica da je predstavljen pokazuje koliko je rasprava unutar CDU-a postala ozbiljna.
Premijer Saske Michael Kretschmer također je poručio da se mora razgovarati sa svakim tko želi razgovarati. Istodobno i dalje inzistira na političkom distanciranju od AfD-a.
Vodstvo CDU-a pokušava zaustaviti različite pristupe u pojedinim saveznim pokrajinama. Predsjednik kluba zastupnika CDU-a i CSU-a u Bundestagu Thorsten Frei naglašava da je zabrana suradnje s AfD-om temeljna stranačka odluka.
Prema njegovom stavu, pokrajinske organizacije ne mogu samostalno odlučivati hoće li tu odluku poštovati. Kancelar Merz također ostaje pri zabrani suradnje s AfD-om i Ljevicom.
Problem za CDU time nije riješen. Ako AfD nastavi jačati, posebno u istočnoj Njemačkoj, prostor za formiranje vladajućih većina postajat će sve uži. Istodobno će rasti pritisak na stranku da objasni kako namjerava održati protupožarni zid bez dugotrajne političke blokade.
