Njemačka vlada suočava se sa sve većim pritiskom zbog sporog provođenja reformi, gospodarskih problema i rastućeg nepovjerenja među koalicijskim partnerima. Kancelar Friedrich Merz tijekom ljeta najavljivao je novi početak za Njemačku. Međutim, tri mjeseca poslije postaje jasno da će ostvarenje tih obećanja biti znatno teže nego što se očekivalo. Piše DW.
Koalicija CDU/CSU-a i SPD-a u srpnju je dogovorila 34 reformska projekta. Cilj je bio potaknuti gospodarstvo, modernizirati socijalni sustav i ponovno ojačati konkurentnost Njemačke. Najvažnije promjene trebale su biti pokrenute do Božića.
Sada je i sam kancelar priznao da taj rok više nije realan. Istodobno, njemačka industrija nastavlja gubiti radna mjesta, a politički sukobi dodatno otežavaju donošenje odluka.
Obećane reforme kasne, a problemi se gomilaju
Kada su početkom srpnja predstavljeni reformski planovi, kancelar Merz govorio je o mogućnosti novog gospodarskog početka. Vlada je tada željela pokazati da nakon dugotrajnog razdoblja gospodarske stagnacije može pokrenuti promjene.
Međutim, mnogi ključni projekti još nisu ostvareni.
Posebno su osjetljiva pitanja mirovinskog sustava, zdravstvene i dugotrajne skrbi te porezne politike. Unutar koalicije postoje različita stajališta o tome kako provesti promjene i tko bi trebao snositi njihove troškove.
Jedna od spornih tema jest prijevremeno umirovljenje nakon 45 godina uplate doprinosa, bez umanjenja mirovine. Riječ je o pitanju koje izravno utječe na velik broj zaposlenih i budućih umirovljenika.
Iako su pojedini reformski projekti pokrenuti, najveći dio dogovorenog programa još čeka konkretnu provedbu.
Njemačka industrija mjesečno gubi oko 15.000 radnih mjesta
Dok političari raspravljaju o reformama, predstavnici gospodarstva upozoravaju da njemačka industrija nema mnogo vremena za čekanje.
Predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije (BDI) Peter Leibinger smatra da pozitivni gospodarski pokazatelji još ne znače stvarni preokret.
Prema njegovim riječima, neočekivani gospodarski rast ove godine dijelom je posljedica izvoza i infrastrukturnih ulaganja. Međutim, ti pozitivni pomaci nisu zaustavili dugoročno slabljenje industrijske proizvodnje.
Leibinger upozorava da njemačka industrija svakog mjeseca gubi približno 15.000 radnih mjesta. Istodobno raste broj stečajeva, dok se poduzeća suočavaju sa sve većim troškovima poslovanja.
Posebno zabrinjava podatak koji iznosi BDI da je Njemačka tijekom posljednjih sedam godina izgubila oko 15 posto industrijskog proizvodnog obujma.
Među glavnim problemima Leibinger ističe visoke troškove energije, rada i poreza te administrativna opterećenja.
Njegova je poruka političarima jasna: bez ozbiljnih strukturnih reformi Njemačka riskira daljnje slabljenje gospodarske osnove.
To bi dugoročno moglo otežati i financiranje socijalnog sustava, mirovina te drugih javnih obveza.
Ostavka ministrice dodatno pogoršala odnose u koaliciji
Njemačka vlada istodobno se suočava i s političkim potresom nakon ostavke ministrice rada Bärbel Bas, koja napušta i mjesto supredsjednice SPD-a.
Bas je kao službeni razlog odlaska navela privatne i obiteljske okolnosti. Međutim, njezino oproštajno pismo otkrilo je i ozbiljno nezadovoljstvo odnosima unutar koalicije.
U pismu stranačkom vodstvu i kancelaru Merzu kritizirala je ponašanje CDU-a prema njoj tijekom teškog osobnog razdoblja.
Takve optužbe dodatno su povećale napetosti između demokršćana i socijaldemokrata.
Za vladu koja već ima poteškoća s provođenjem reformi odlazak ministrice rada predstavlja dodatni izazov. Upravo je resor rada jedan od ključnih za planirane promjene na tržištu rada i u socijalnom sustavu.
Spor oko AfD-a otvorio pitanje povjerenja
Dodatne političke napetosti izazvao je izbor Tobiasa Rauscha iz Alternative za Njemačku (AfD) za predsjednika parlamenta savezne pokrajine Saske-Anhalt.
Rausch je na tajnom glasanju dobio 48 glasova, iako AfD i Savez Sahre Wagenknecht (BSW), koji je najavio njegovu podršku, zajedno imaju 44 zastupnička mjesta.
Zbog toga se otvorilo pitanje tko je osigurao dodatne glasove.
Pojavile su se sumnje da su za kandidata AfD-a glasali i pojedini zastupnici CDU-a. Međutim, budući da je glasanje bilo tajno, nije poznato odakle su stigli dodatni glasovi.
CDU odbacuje nagađanja i upozorava da se bez dokaza ne smiju donositi zaključci.
SPD, s druge strane, smatra da je cijeli događaj ozbiljno narušio povjerenje među koalicijskim partnerima.
Ministar obrane Boris Pistorius javno je izrazio zgražanje rezultatom glasanja i postavio pitanje što se događa s CDU-om u Saskoj-Anhalt.
Sukob je tako prerastao lokalnu političku razinu i postao problem za saveznu vladu u Berlinu.
Zastupnici SPD-a organizirali prosvjed u Berlinu
Nezadovoljstvo socijaldemokrata pokazalo se i tijekom prosvjednog marša njihovih zastupnika kroz Berlin.
Zastupnici SPD-a krenuli su od Bundestaga, prošli kroz Brandenburška vrata i stigli do Bebelplatza, trga nazvanog po jednom od najvažnijih njemačkih socijaldemokrata.
Mjesto ima snažnu povijesnu simboliku jer su ondje nacisti 1933. godine organizirali spaljivanje knjiga.
Socijaldemokrati su prosvjedom željeli upozoriti na politička događanja u Saskoj-Anhalt i naglasiti važnost obrane demokratskih vrijednosti.
Istodobno, činjenica da su prosvjed organizirali bez koalicijskih partnera pokazuje koliko su odnosi između SPD-a i CDU/CSU-a postali napeti.
Iskusni političari upozoravaju na opasnost javnih sukoba
Bivši čelnici njemačkih političkih stranaka smatraju da koalicijski partneri moraju promijeniti način međusobne komunikacije.
Volker Kauder, nekadašnji predsjednik zastupničkog kluba CDU/CSU-a u Bundestagu, upozorava da stalne javne optužbe i provokacije otežavaju političku suradnju.
Prema njegovu mišljenju, nesuglasice treba najprije rješavati unutar koalicije, a tek nakon postizanja dogovora zajednički predstavljati odluke javnosti.
Slično razmišlja i bivši predsjednik SPD-a te nekadašnji ministar financija Peer Steinbrück.
On smatra da politički partneri mogu imati ozbiljne rasprave iza zatvorenih vrata. Međutim, kada postignu dogovor, moraju ga zajednički zastupati i provoditi.
Takav pristup posebno je važan za vladu koja pokušava provesti reforme koje će vjerojatno zahtijevati teške političke kompromise.
Četiri sata razgovora bez konkretnih odluka
Koliko je situacija složena, pokazao je i sastanak koalicijskog odbora održan 7. listopada u Kancelarskom uredu u Berlinu.
Čelnici CDU/CSU-a i SPD-a približno četiri sata razgovarali su o reformama i pripremi državnog proračuna za 2027. godinu.
Nakon sastanka nisu predstavljene nove konkretne reformske odluke.
Predstavnici koalicije poručili su da su razgovori protekli u konstruktivnoj atmosferi. Također su naglasili važnost bolje suradnje i nastavka provođenja zajedničkih planova.
Kancelar Merz potvrdio je da koalicijski ugovor i reformski dogovori od 1. srpnja ostaju temelj vladina djelovanja.
Ipak, istodobno je priznao da ranije najavljeni rokovi više nisu ostvarivi.
Umjesto pokretanja najvažnijih reformi do Božića, sada se nada da će dogovoreni projekti biti završeni do proljeća 2027. godine.
Građanima nedostaje jasna slika budućnosti
Problem njemačke vlade nije samo u sporom donošenju odluka. Prema mišljenju iskusnih političara i predstavnika gospodarstva, nedostaje i uvjerljivo objašnjenje razloga zbog kojih su reforme potrebne.
Peer Steinbrück smatra da političari moraju građanima objasniti razmjere gospodarskih i društvenih promjena te njihove moguće posljedice.
Slično upozorava i Volker Kauder, koji naglašava da građani moraju razumjeti ciljeve svake pojedine reforme.
Predsjednik BDI-ja Peter Leibinger smatra da je njemačka politika upravo na tom području napravila ozbiljan propust.
Prema njegovim riječima, građani reforme često povezuju s mogućim gubitkom postojećih prava i financijskih pogodnosti.
Zbog toga političari moraju ponuditi jasnu i pozitivnu viziju budućnosti zemlje.
Leibinger smatra da nije dovoljno samo govoriti o smanjenju troškova, promjenama mirovinskog sustava ili povećanju konkurentnosti. Građani moraju razumjeti kakvu Njemačku te promjene trebaju stvoriti.
Njemačka vlada mora pokazati konkretne rezultate
Pred kancelarom Friedrichom Merzom i njegovim koalicijskim partnerima sada su dva povezana izazova.
Prvi je provođenje gospodarskih i socijalnih reformi koje su obećane tijekom ljeta. Drugi je obnova međusobnog povjerenja kako bi vlada uopće mogla donositi i provoditi odluke.
Gospodarstvo pritom jasno upozorava da daljnja odgađanja nose ozbiljne posljedice. Gubitak industrijskih radnih mjesta, rast broja stečajeva i visoki troškovi poslovanja dodatno povećavaju potrebu za promjenama.
Istodobno, sporovi između CDU/CSU-a i SPD-a pokazuju koliko će teško biti postići politički dogovor o osjetljivim pitanjima.
Za građane Njemačke, posebno zaposlene, umirovljenike i poduzetnike, najvažnije će biti kakve će konkretne posljedice imati najavljene reforme.
Ljetna obećanja o novom početku sada su suočena s političkom i gospodarskom stvarnošću. Njemačka vlada još ima priliku ostvariti svoj reformski program, ali vremena za pokazivanje rezultata sve je manje.
