Kriminal stranaca u Njemačkoj jedna je od najosjetljivijih tema političkih i društvenih rasprava. Policijske statistike pokazuju da se osobe bez njemačkog državljanstva češće pojavljuju među osumnjičenicima nego njemački državljani. Međutim, novo istraživanje pokazuje da ti podaci ne otkrivaju cijelu sliku.
Jedan od razloga jest činjenica da se kaznena djela za koja se sumnjiči strane državljane znatno češće prijavljuju policiji. Kada se uzmu u obzir i neprijavljena kaznena djela, razlika između njemačkih i stranih državljana postaje osjetno manja.
Na to upozorava sociologinja i kriminologinja Susann Prätor, profesorica na Policijskoj akademiji Donje Saske, koja je s kolegama provela novu analizu kriminala u Njemačkoj.
Policijska statistika ne prikazuje sva kaznena djela
Svake godine Savezni ured za borbu protiv kriminala objavljuje podatke koji izazivaju velike političke rasprave. Posebno ih često koristi Alternativa za Njemačku (AfD), krajnje desna politička stranka.
Prema studijama medijskih stručnjaka koje prenosi Deutsche Welle, čak 95 posto priopćenja AfD-a o kriminalu usredotočeno je na osumnjičenike bez njemačkog državljanstva. Istodobno se kaznena djela za koja su osumnjičeni njemački državljani gotovo potpuno zanemaruju.
Ipak, istraživači upozoravaju da policijske statistike imaju važno ograničenje. One obuhvaćaju samo kaznena djela koja su prijavljena ili otkrivena.
U kriminologiji se takvi slučajevi nazivaju svijetlim poljem kriminala. Nasuprot tome postoji tamno polje, odnosno kaznena djela koja nikada nisu prijavljena ili otkrivena.
Upravo je usporedba tih dviju skupina podataka bila ključna za novu analizu.
Kaznena djela stranaca prijavljuju se više nego dvostruko češće
Prema riječima Susann Prätor, policijske statistike doista pokazuju veću zastupljenost stranih državljana među osumnjičenicima.
Međutim, istraživanja neprijavljenog kriminala otkrivaju važnu razliku u ponašanju osoba koje prijavljuju kaznena djela.
Spremnost na prijavljivanje kaznenih djela za koja se sumnjiči strane državljane više je nego dvostruko veća nego kada su osumnjičenici Nijemci.
Zbog toga kaznena djela stranaca imaju znatno veću vjerojatnost da će završiti u službenoj policijskoj evidenciji.
Kada se statistički uzme u obzir ta razlika, mijenja se i odnos između dviju skupina.
Umjesto 2,6 puta veće zastupljenosti stranaca u policijskim statistikama, razlika se smanjuje na približno 1,7 puta.
Drugim riječima, razlika i dalje postoji, ali je znatno manja nego što sugeriraju isključivo službeni policijski podaci.
Mladi strani državljani češće sudjeluju u nasilju, ali podrijetlo nije jedino objašnjenje
Istraživanja neprijavljenog kriminala među mladima također pokazuju razlike.
Prema tim podacima, mladi bez njemačkog državljanstva približno su 1,6 puta skloniji nasilnom ponašanju od svojih njemačkih vršnjaka.
No istraživači upozoravaju da se takve razlike ne mogu jednostavno objasniti nacionalnošću ili kulturnim podrijetlom.
Prätor navodi nekoliko čimbenika koji povećavaju rizik od nasilnog ponašanja. Među njima su mladost, muški spol, nedostatak obrazovanja i određeni stavovi prema nasilju.
Važnu ulogu ima i način na koji pojedinac doživljava muževnost, neovisno o tome iz koje kulture dolazi.
Prema istraživanju o prihvaćanju nasilja, pet posto mladih njemačkih državljana ima pozitivan stav prema nasilju.
Među mladima bez njemačkog državljanstva taj udio iznosi deset posto.
Iako je riječ o dvostruko većem udjelu, Prätor smatra da ti podaci nisu dovoljni da bi se kultura proglasila glavnim uzrokom nasilnog ponašanja.
Obiteljski odgoj jedan je od ključnih čimbenika
Kriminologinja posebno naglašava utjecaj obiteljskog okruženja.
Djeca koja odrastaju u obiteljima u kojima je nasilje prisutno mogu razviti drukčiji odnos prema nasilnom ponašanju od djece koja takva iskustva nemaju.
Upravo zato obiteljski odgoj ima važnu ulogu u oblikovanju stavova prema nasilju.
Prätor pritom podsjeća na promjene koje su se dogodile u njemačkom društvu tijekom posljednjih desetljeća.
Prije pedeset ili šezdeset godina fizičko kažnjavanje djece bilo je znatno raširenije nego danas.
Istodobno se i razina nasilja među mladima smanjila u odnosu na devedesete godine i početak 2000-ih.
Prema njezinu mišljenju, taj razvoj pokazuje da Njemačka dugoročno postiže napredak u smanjivanju nasilja, iako javnost često stječe drukčiji dojam.
Više od 99 posto stanovnika ne čini teška kaznena djela
Jedan od najvažnijih podataka koje Prätor ističe odnosi se na stvarnu zastupljenost teških nasilnih kaznenih djela.
Prema podacima koje navodi, među njemačkim državljanima udio osoba povezanih s nasilnim kaznenim djelima iznosi približno 0,2 posto.
Među osobama bez njemačkog državljanstva taj je udio oko 0,6 posto.
Razlika je, dakle, vidljiva i statistički značajna za razumijevanje kriminala.
Međutim, jednako je važno promatrati ukupne razmjere.
Više od 99 posto ljudi koji žive u Njemačkoj, bez obzira na državljanstvo ili podrijetlo, ne čini ozbiljna kaznena djela.
Prätor smatra da se upravo ta činjenica često gubi u političkim raspravama koje se gotovo isključivo usredotočuju na negativne primjere.
Njemačka treba više ulagati u prevenciju nasilja
Prema mišljenju kriminologinje, politička rasprava o migracijama previše je usmjerena na kriminal i policijsku statistiku.
Pritom se zanemaruje činjenica da je velika većina stranih državljana dobro integrirana i normalno sudjeluje u društvenom i gospodarskom životu Njemačke.
Umjesto isključivog fokusiranja na statistiku, Prätor zagovara snažnije ulaganje u prevenciju.
Posebno ističe važnost ranog rada s djecom i mladima, počevši već od vrtića.
Razvoj socijalnih vještina trebao bi se nastaviti tijekom školovanja, uz pravodobno reagiranje na nasilne incidente.
Osim toga, potrebno je ulagati u infrastrukturu i aktivnosti za slobodno vrijeme, osobito u područjima u kojima mladi imaju manje mogućnosti za kvalitetno provođenje dana.
Prema njezinim riječima, nedostatak smislene dnevne rutine jedan je od važnih čimbenika povezanih s nasiljem mladih, neovisno o njihovu podrijetlu.
