AfD i desni ekstremizam već godinama zauzimaju važno mjesto u njemačkoj političkoj raspravi. Alternativu za Njemačku opisuju kao desno konzervativnu, populističku, krajnje desnu, ekstremno desničarsku, pa čak i fašističku stranku.
Međutim, ti pojmovi nemaju isto značenje. Neki opisuju politički stil i vrijednosti, dok drugi ukazuju na moguću prijetnju demokratskom poretku.
Politolog Armin Pfahl-Traughber smatra da se AfD od osnutka 2013. godine značajno promijenio. Prema njegovoj procjeni, stranka se od demokratske desnice s ekstremnom manjinom razvila u ekstremno desnu stranku s demokratskom manjinom. Piše DW.
Što znači oznaka krajnje desničarske stranke?
AfD se često opisuje kao krajnje desničarska stranka. Ipak, taj pojam nema potpuno jedinstvenu definiciju.
U najširem smislu označava političku stranku koja se nalazi znatno desnije od političkog centra. Takve stranke često povezuju snažan nacionalizam, autoritarno shvaćanje države i protivljenje liberalnom društvu.
Uz to se mogu pojaviti rasizam, odbacivanje pluralizma i neprihvaćanje različitih društvenih identiteta. Međutim, sama oznaka krajnje desnice ne znači automatski potpuno odbacivanje demokracije.
Pfahl-Traughber zato smatra da je za AfD primjereniji izraz ekstremno desničarska stranka. Taj izraz koristi kada politička organizacija odbacuje temeljne vrijednosti moderne demokracije.
Među njima su ljudska prava, dioba vlasti, pluralizam i ravnopravnost građana. Istodobno se etničkoj pripadnosti daje veća politička i društvena vrijednost.
Zašto se AfD naziva desno populističkom strankom?
Pojam populizam dolazi od latinske riječi populus, odnosno narod. Ni populizam nema samo jednu općeprihvaćenu definiciju.
Najčešće opisuje politički pristup kojim se društvo dijeli na narod i elite. Populistički političari pritom tvrde da upravo oni predstavljaju volju običnih ljudi.
Desni populizam dodatno stvara podjelu između nas i drugih. Narod se pritom predstavlja kao jedinstvena skupina, dok se društvena raznolikost potiskuje ili odbacuje.
Političari koji koriste takav pristup često tvrde da izravno znaju što građani misle i žele. Time se pokušavaju nametnuti kao jedini vjerodostojni predstavnici naroda.
AfD u svojem političkom nastupu koristi brojne elemente takvog pristupa. Zbog toga se stranka često opisuje kao desno populistička.
Je li AfD desno konzervativna stranka?
Desno konzervativne stranke naglašavaju vrijednosti poput domovine, tradicionalne obitelji, snažne države te zakona i reda. Nacionalni identitet također zauzima važno mjesto u njihovu političkom programu.
Za razliku od ekstremne desnice, konzervativne stranke uglavnom prihvaćaju ustavni poredak i temeljna demokratska načela. One narod ne moraju promatrati kao etnički potpuno homogenu zajednicu.
Ipak, njemačka politička povijest pokazuje da su se iz desnog konzervativizma razvijale i protudemokratske ideje. Predstavnici takozvane konzervativne revolucije odbacivali su parlamentarizam, modernu i društvenu raznolikost.
Među poznatim predstavnicima tih ideja bili su Oswald Spengler, Ernst Jünger i Carl Schmitt. Oni su zagovarali autoritarnu državu pod vodstvom snažnog vođe.
Dio političara AfD-a i danas pokazuje zanimanje za njihove teorije. Među njima je Björn Höcke, jedan od najutjecajnijih predstavnika stranke.
Što znači njemački pojam völkisch?
Pojam völkisch teško je izravno prevesti. U njemačkom političkom i povijesnom kontekstu povezan je s rasističkim shvaćanjem naroda.
Od kraja 19. stoljeća taj je izraz označavao ideologiju prema kojoj narod mora biti etnički čista zajednica. Pokret je od početka bio snažno obilježen antisemitizmom.
Völkisch ideologija smatra se jednim od prethodnika njemačkog nacionalsocijalizma. Nacistička stranka NSDAP svoj je službeni list nazvala Völkischer Beobachter.
AfD-u se danas pripisuje takav pogled na društvo jer pojedini stranački dužnosnici razlikuju Nijemce s migracijskim podrijetlom od onih bez njega.
Ipak, Pfahl-Traughber upozorava da se pojam völkisch danas koristi prečesto i nedovoljno precizno. Zbog toga njegova uporaba ne mora uvijek jasno objasniti konkretne političke stavove.
Može li se AfD nazvati fašističkom strankom?
Fašizam označava ekstremni politički stav utemeljen na nacionalizmu i odbacivanju demokracije. Pojam je nastao u Italiji početkom 20. stoljeća.
Pokret Benita Mussolinija zagovarao je načelo vođe, ultranacionalizam, autoritarnu državu te veličanje nasilja i rata. Njemački nacionalsocijalizam kasnije je postao jedan od najekstremnijih oblika fašizma.
Primjena izraza fašizam na današnje krajnje desničarske pokrete među stručnjacima ostaje sporna. Suvremene stranke ne mogu se automatski izjednačiti s pokretima Hitlera ili Mussolinija.
Poseban slučaj predstavlja Björn Höcke, čelnik AfD-a u Tiringiji. Njemački sud potvrdio je da ga se u javnosti smije nazvati fašistom.
Sud pritom nije utvrdio njegovu službenu političku klasifikaciju. Ocijenio je da je riječ o vrijednosnom sudu koji ima provjerljivu činjeničnu osnovu.
Što znači sumnja na ekstremno desničarske aktivnosti?
Oznaku slučaja sumnje na ekstremno desničarske aktivnosti koristi njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka.
Takva klasifikacija znači da postoje stvarne naznake djelovanja protiv slobodnog demokratskog poretka. Međutim, te naznake zahtijevaju dodatnu provjeru.
Za ovakvu odluku nije dovoljno da stranka zastupa stavove koji su protivni Ustavu. Potrebne su naznake konkretnih aktivnosti usmjerenih protiv temeljnih vrijednosti demokratskog društva.
U slučaju AfD-a sporno je postupanje prema Nijemcima s migracijskim podrijetlom. Prema spoznajama Ureda, stranka im nastoji dodijeliti pravno podređen položaj.
Takav pristup bio bi protivan njemačkom Temeljnom zakonu. Viši upravni sud u Münsteru potvrdio je 2024. godine klasifikaciju AfD-a kao slučaja sumnje.
Dokazano ekstremno desničarsko djelovanje ima pravne posljedice
Oznaka dokazano ekstremno desničarskog djelovanja predstavlja viši stupanj klasifikacije. Ona znači da je nadležna služba nakon provjere političkog aktera ocijenila ekstremističkim.
Takva odluka omogućuje širi nadzor stranke obavještajnim sredstvima. To može uključivati prisluškivanje komunikacije ili korištenje doušnika.
Članovi stranke s takvom klasifikacijom također mogu imati poteškoće pri zapošljavanju u državnim službama. To se posebno odnosi na škole, policiju i vojsku.
Razlog je sumnja u njihovu odanost njemačkom ustavnom poretku. Ipak, svaka konkretna odluka mora se razmatrati zasebno.
Klasifikaciju AfD-a kao dokazano ekstremno desničarske stranke trenutačno preispituje Upravni sud u Kölnu. Dok sudski postupak traje, nastavlja se i politička rasprava o tome koji izraz najpreciznije opisuje današnji AfD.
