U razdoblju od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se 102.318 osoba. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 2022. godine bilježi se pad broja odricanja.
Iz Ministarstva navode da se najčešće radi o odricanju radi stjecanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije. Stranke u postupku nisu dužne navoditi druge razloge, osim činjenice da već posjeduju ili im je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države.
U neformalnim razgovorima, kako navode, ljudi najčešće spominju radno-pravni status. Spominju i pravo na posjedovanje nekretnina. Također navode olakšano putovanje i studiranje u inozemstvu.
Kako su se brojke kretale od 1996. do 2025.
Najveći skok odricanja zabilježen je 2003. godine. Tada je broj dosegnuo gotovo 10.000 u jednoj godini.
U godinama prije i poslije tog vrhunca brojke su također bile visoke. Primjerice, 2002. zabilježeno je 8.346 odricanja. Godine 2004. bilo ih je 7.057.
Od 2008. do 2015. godine zabilježen je period stagnacije. U tom razdoblju se državljanstva godišnje odricalo u prosjeku oko 3.500 osoba.
Zatim je od 2016. do 2019. došao blagi rast. Tada se državljanstva odricalo više od 4.000 osoba godišnje.
Od 2022. godine trend ide prema dolje. Brojke po godinama su: 2.622 (2022.), 2.219 (2023.), 1.669 (2024.) i 1.580 (2025.).
Njemačka je 2024. promijenila zakon, ali problem ostaje za ranije slučajeve
U tekstu se navodi da je Njemačka 2024. godine promijenila svoj zakon. Do tada je, kao uvjet za stjecanje njemačkog državljanstva, traženo odricanje od državljanstva matične države za državljane država izvan EU.
Novi zakon dopušta stjecanje njemačkog državljanstva bez obveze odricanja od matičnog.
Međutim, i dalje postoji problem za one koji su njemačko državljanstvo stekli prije lipnja 2024. godine. Mnogi su se zbog ranijih pravila odrekli državljanstva BiH.
U tekstu se ističe da bh. zakon ne dopušta povrat državljanstva ako se osoba ne odrekne njemačkog. To je razlog zbog kojeg se, kako se navodi, državljanstvo rijetko vraća.
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut rekao je da je po stupanju na dužnost naložio da se ljudima sugerira čekanje izmjena. Naveo je da ambasada i konzulati gotovo da više i nemaju zahtjeva za odricanje.
Arnaut je rekao i da ostaje problem za više od 100.000 ljudi koji su se ranije odrekli bh. državljanstva radi njemačkog. Dodao je da je u interesu BiH ukloniti spornu odredbu iz zakona. Također je naveo da dijaspora u Njemačkoj oko toga ima jedinstven stav.
Sporazumi o dvojnom državljanstvu koje BiH već ima
Bosna i Hercegovina ima sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom. Građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.
Član 13. i povrat državljanstva: što se navodi za 2025.
Ministarstvo civilnih poslova BiH navodi da ima evidenciju o osobama koje stječu pravo po osnovi člana 13. Zakona o državljanstvu BiH.
U tekstu je preneseno da taj članak obuhvaća emigrante koji su se vratili u BiH. Navodi se i prva i druga generacija potomaka tih osoba, ako su se vratili u BiH. Također se spominje i bračni drug, uz uvjete iz zakona.
Od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine po članu 13. državljanstvo BiH dobilo je 15 osoba.
Prema navodima, državljanstvo BiH u 2025. dobile su tri osobe iz Rusije i tri iz Turske. Dvije osobe su iz Crne Gore, a dvije iz Hrvatske. Po jedna osoba je iz SAD-a, Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.
