Sve više potomaka Hrvata iz Južne Amerike pokazuje zanimanje za život u domovini svojih predaka. Najnovije istraživanje Instituta za istraživanje migracija (IMIN) otkriva da su najzainteresiranije mlade žene u dobi od 26 do 35 godina.
Hrvatski korijeni u dalekoj Južnoj Americi
Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Južnoj Americi živi oko 850 tisuća potomaka hrvatskih iseljenika. Najviše ih je u Argentini, zatim u Čileu, Peruu, Brazilu i Paragvaju.
IMIN je u suradnji s državnim uredom proveo istraživanje tijekom 2023. i 2024. godine. Cilj je bio utvrditi razloge zbog kojih bi potomci Hrvata razmišljali o povratku u domovinu. Rezultati su pokazali da Hrvatsku sve češće vide kao sigurno i poželjno mjesto za život.
Glavni razlozi povratka
Motivi su različiti, ali većina ispitanika ističe posao, ulaganja i obrazovanje djece. Dio njih povratak razmatra tek u mirovini. Zanimljivo je da više od dvije trećine sudionika ima visoko obrazovanje. Gotovo svi su spremni prihvatiti bilo koji posao dok uče hrvatski jezik.
Rezultati istraživanja
U istraživanju je sudjelovalo 687 osoba iz devet zemalja. Najviše ih je iz Čilea i Perua, slijede Argentina i Brazil. Manje skupine dolaze iz Bolivije, Paragvaja, Venezuele, Urugvaja i Kolumbije.
Oko 22 posto ispitanika već ima hrvatsko državljanstvo. Njih 13 posto je u postupku dobivanja, a tri posto planira zatražiti državljanstvo u idućem razdoblju.
Velik broj sudionika pokazao je zanimanje za online učenje hrvatskog jezika. To pokazuje njihovu ozbiljnost i želju da se pripreme za život u Hrvatskoj.
Snažna povezanost s domovinom
Fokus-grupe u sklopu istraživanja otkrile su da je osjećaj pripadnosti domovini i dalje snažan. Sudionici su predložili stvaranje digitalne platforme za dijasporu na španjolskom i engleskom jeziku. Takva bi platforma nudila informacije o povratku, zapošljavanju i integraciji.
Potencijal koji Hrvatska mora prepoznati
Ravnateljica IMIN-a, dr. sc. Marina Perić Kaselj, istaknula je da potomci Hrvata iz Južne Amerike predstavljaju vrijedan demografski i gospodarski potencijal. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Sveučilištem Sjever, Institut razvija model koji bi olakšao njihov povratak i uključivanje u društvo.
Mladi i obrazovani kao novi val dijaspore
Interes za povratak više nije samo izraz nostalgije. Riječ je o novoj generaciji obrazovanih ljudi koji Hrvatsku vide kao priliku za život i posao. Ako država uspije potaknuti taj proces, može dobiti nove stanovnike i nove ambasadore hrvatskog identiteta u svijetu.
