Izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju 20. rujna mogli bi znatno promijeniti političke odnose u toj njemačkoj saveznoj pokrajini. Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da AfD ima najveću potporu među ispitanicima, dok SPD premijerke Manuele Schwesig pokušava zadržati vodeću ulogu koju u toj pokrajini ima desetljećima. PIše DW.
Prema posljednjem istraživanju instituta Infratest dimap, provedenom od 7. do 9. rujna među 1.556 birača, AfD ima potporu 38 posto ispitanika. SPD je na 33 posto, Ljevica na devet, CDU na sedam, Zeleni na pet, a BSW na četiri posto. Istraživanje je provedeno telefonski i putem interneta, a sam Infratest dimap naglašava da takva anketa prikazuje trenutačne političke preferencije, a ne predviđa rezultat izbora.
Oko 1,3 milijuna birača imat će pravo glasa na izborima. Posebnu pozornost izaziva činjenica da bi odnos snaga nakon glasanja mogao otežati formiranje nove pokrajinske vlade.
AfD ispred SPD-a, ali pitanje vlasti ostaje otvoreno
AfD je u posljednjem istraživanju pet postotnih bodova ispred SPD-a. U odnosu na prethodnu anketu početkom rujna, AfD je porastao s 35 na 38 posto, dok je SPD s 32 porastao na 33 posto.
Međutim, rezultat pojedine stranke i mogućnost sastavljanja vlade nisu ista stvar. Broj stranaka koje prijeđu izborni prag mogao bi imati velik utjecaj na kasnije pregovore.
Zeleni su u posljednjoj anketi točno na pet posto, dok je BSW na četiri posto. CDU je s tek sedam posto daleko ispod rezultata koji je tradicionalno ostvarivao u njemačkoj politici. Ljevica ima devet posto potpore.
Zbog toga će raspodjela mandata ovisiti i o tome koje će manje stranke uspjeti ući u pokrajinski parlament.
SPD se oslanja na Manuelu Schwesig
SPD u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju ima posebnu političku težinu. Stranka od 1998. daje predsjednika pokrajinske vlade, a Manuela Schwesig sada pokušava nastaviti tu tradiciju.
Zanimljivo je da rezultati ankete o strankama i stavovi birača o budućoj vladi ne daju potpuno jednaku sliku. Dok AfD ima najveću stranačku potporu, 55 posto ispitanika u posljednjem istraživanju reklo je da preferira nastavak pokrajinske vlade pod vodstvom SPD-a. Vladu predvođenu AfD-om preferira 32 posto ispitanika.
Schwesig također ima veću osobnu potporu od AfD-ova Leif-Erika Holma. U izravnoj usporedbi njih dvoje, 59 posto ispitanika izabralo je Schwesig, a 28 posto Holma. Riječ je, ponovno, o rezultatima istraživanja javnog mnijenja, a ne o izravnom izboru predsjednika pokrajinske vlade.
Obrazovanje, gospodarstvo i migracije među glavnim temama
Kampanja se ne vodi samo oko pitanja tko će biti najjača stranka. Za birače su važni i konkretni problemi s kojima se Mecklenburg-Zapadno Pomorje suočava.
U istraživanju Infratest dimapa obrazovanje, gospodarstvo i useljavanje navedeni su među najvažnijim problemima koje bi buduća pokrajinska vlast trebala rješavati.
DW navodi i zabrinutost zbog nezaposlenosti, kao i probleme u zdravstvu, mirovinskom sustavu te pitanje socijalne pravednosti.
Posebno osjetljiva tema je gospodarstvo. Aktualna pokrajinska vlada SPD-a i Ljevice ulazi u izbore nakon razdoblja u kojem je, prema podacima koje navodi DW, između 2020. i 2025. izgubljeno oko 7,5 posto industrijskih radnih mjesta. Istodobno se pojedine financijski slabije općine suočavaju s poteškoćama u financiranju politike besplatnih dječjih vrtića.
Velike razlike u programima
Između AfD-a i SPD-a postoje velike političke razlike.
AfD u svojem programu, među ostalim, traži promjene migracijske politike, drugačiji pristup energetskoj politici i javnom medijskom sustavu. Stranka se zalaže za prekid daljnjeg širenja vjetroelektrana te za ponovno razmatranje korištenja plinovoda Sjeverni tok. U svojem programu za pokrajinske izbore AfD također navodi namjeru raskidanja državnog ugovora kojim je uređen rad NDR-a i promjenu modela javnog radiotelevizijskog sustava.
DW pritom upozorava da dio zahtjeva koji se pojavljuju u AfD-ovoj kampanji nije isključivo u nadležnosti pokrajinske vlade.
SPD kampanju temelji na nastavku dosadašnje politike, očuvanju radnih mjesta, socijalnim pitanjima i sustavu besplatnih dječjih vrtića. Schwesig se pritom pokušava predstaviti kao kandidatkinja političkog kontinuiteta nasuprot promjenama koje zagovara AfD.
Berlin nije velika pomoć lokalnim strankama
Pokrajinska kampanja odvija se i u trenutku kada je savezna politika pod snažnim pritiskom.
DW navodi da i SPD i CDU u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju pokušavaju držati određenu distancu prema politici savezne vlade. Među temama koje izazivaju nezadovoljstvo dijela građana nalaze se visoki troškovi života i rasprave o mirovinskom sustavu.
Pritisak na kancelara Friedricha Merza dodatno je porastao nakon izbornih rezultata CDU-a u drugim dijelovima zemlje. Reuters je 15. rujna izvijestio da se CDU priprema za nove teške pokrajinske izbore, među kojima su upravo Mecklenburg-Zapadno Pomorje i Berlin.
Schwesig je tijekom kampanje također kritizirala saveznu vladu, uključujući pitanja cijena goriva i mirovina, čime nastoji naglasiti razliku između pokrajinskog SPD-a i politike Berlina.
Posljednji dani kampanje još mogu donijeti promjene
Posljednja anketa pokazuje da izborna odluka dijela birača još nije konačna. Deset posto ispitanih reklo je da bi do dana izbora moglo promijeniti stranačku preferenciju. Za 74 posto odluka je, prema njihovim riječima, već donesena, dok 16 posto nema stranačku preferenciju ili naginje tome da ne izađe na izbore.
Zbog toga rezultat ankete od 38 posto za AfD i 33 posto za SPD treba promatrati kao trenutačno stanje raspoloženja birača, a ne kao konačan izborni rezultat.
Glasanje 20. rujna pokazat će ne samo odnos snaga između AfD-a i SPD-a nego i koliko će stranaka prijeći izborni prag. Upravo će taj rezultat odrediti kakve će parlamentarne većine biti matematički moguće nakon izbora i otvoriti pregovore o sastavljanju nove pokrajinske vlade.
