Njemačka migracijska politika ušla je u novu fazu. Iako se u javnosti često govori o nedostatku radne snage, iza kulisa se odvija tiha, ali vrlo konkretna promjena koja izravno pogađa radnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i s Kosova. Riječ je o znatno restriktivnijoj primjeni takozvane Zapadnobalkanske regulative u 2026. godini.
Za one koji planiraju odlazak na rad u Njemačku, ovo nije tehnička izmjena nego promjena pravila igre.
Što se zapravo mijenja u 2026. godini
Formalno gledano, Zapadnobalkanska regulativa i dalje postoji. Ona nije ukinuta, niti je zakonski izbrisan godišnji kontingent. Međutim, u praksi se primjenjuje znatno stroža selekcija, zbog čega će broj izdanih dozvola biti osjetno manji nego prethodnih godina.
U političkim i administrativnim krugovima sve se češće govori o tome da će u 2026. godini proći otprilike upola manje zahtjeva nego u razdoblju kada je regulativa funkcionirala s maksimalnim intenzitetom.
Drugim riječima: kvota možda formalno postoji, ali operativna vrata su znatno uža.
Pravna pozadina: gdje država ima prostor za stezanje
Ključ promjene leži u Uredbi o zapošljavanju (Beschäftigungsverordnung), konkretno u članku 26. stavku 2. Taj članak daje diskrecijsko pravo Saveznoj agenciji za rad da ograniči izdavanje suglasnosti ako procijeni da je tržište rada zasićeno ili da integracijski kapacitet doseže granice.
Upravo se ta mogućnost u 2026. godini koristi znatno intenzivnije. Prema dostupnim administrativnim podacima i smjernicama, Bundesagentur für Arbeit pooštrila je kriterije u sektorima poput građevine, logistike i jednostavnih pomoćnih poslova, gdje je zabilježen rast nezaposlenosti ili pad potražnje.
To ne znači da je regulativa ukinuta, ali znači da više ne prolazi “svaki ugovor”.
Zašto Njemačka mijenja pristup
Razloga je nekoliko. Prvi je politički. Tijekom 2025. godine pitanje migracije ponovno je postalo jedno od ključnih političkih tema u Bundestagu, uz snažan pritisak desnih opcija da se ograniči dolazak nekvalificirane radne snage.
Drugi razlog je ekonomski. Njemačko gospodarstvo prolazi kroz fazu preslagivanja, a pojedini sektori više ne apsorbiraju radnike istim tempom kao ranije.
Treći razlog je strateški. U koalicijskim dokumentima i planovima Ministarstva unutarnjih poslova jasno se daje prednost instrumentima poput Chancenkarte, koji se temelje na bodovanju, kvalifikacijama i znanju jezika, dok se široke, neselektivne regulative potiskuju u drugi plan. U tom kontekstu, Zapadnobalkanska regulativa više nije glavni kanal, nego rezervna opcija pod strožim nadzorom.
Što to znači za radnike sa Zapadnog Balkana
U praksi to znači da će u 2026. godini proći znatno manje zahtjeva nego ranije. Iako se u administrativnim krugovima spominje brojka od oko 25.000 dozvola godišnje, važno je naglasiti da se ne radi o novoj, fiksnoj zakonskoj kvoti, nego o realnoj procjeni koliko će zahtjeva biti odobreno pod pooštrenim uvjetima.
Prednost će imati kandidati:
- s konkretnim ugovorima i jasno definiranim radnim mjestom
- s višim plaćama
- s radnim iskustvom koje je lako provjerljivo
- u deficitarnim zanimanjima
S druge strane, oni koji računaju na brzi ulazak u sustav bez kvalifikacija i s minimalnim ugovorima suočit će se s dugim čekanjima ili odbijenicama.
Utjecaj na Hrvatsku i dijasporu u Njemačkoj
Iako hrvatski državljani ne podliježu ovim pravilima, promjene se neizravno prelijevaju i na njih. Manji priljev radnika iz susjednih zemalja povećava pritisak na postojeću radnu snagu, posebno u sektorima gdje su radnici sa Zapadnog Balkana godinama bili okosnica sustava.
Za poduzetnike i obrtnike u Njemačkoj to znači da će zapošljavanje radnika iz regije postati znatno složenije, sporije i administrativno zahtjevnije nego ranije.
Postoje li alternative Zapadnobalkanskoj regulativi
Da. I one su sada važnije nego ikad. Radnici koji imaju priznatu stručnu spremu, iskustvo ili znanje jezika trebali bi razmotriti kanale koji nisu vezani uz ovu regulativu, poput postupaka za stručnu radnu snagu ili bodovanih modela useljavanja.
Ti kanali nisu podložni istim ograničenjima i u 2026. godini nude realniju šansu onima koji se mogu kvalificirati kao potrebna radna snaga, a ne kao dio masovnog priljeva.
Poruka koju ne treba ignorirati
Promjene u primjeni Zapadnobalkanske regulative jasan su signal da Njemačka više ne želi kvantitetu bez selekcije. Informacija, priprema i pravovremena reakcija postaju ključni faktori uspjeha.
Za one koji planiraju odlazak, 2026. godina neće biti vrijeme improvizacije, nego vrijeme odluka donesenih na temelju provjerenih informacija.
