Lakše slanje novca iz inozemstva: Vlada FBiH usvojila šest zakona za moderniji platni promet i put prema SEPA-i

Katarina Vladogorec avatar
Ilustracija prekograničnog transfera novca: pametni telefon, euro novac, zastave EU i BiH te simbolika digitalnih plaćanja

Vlada Federacije BiH usvojila je paket od šest reformskih zakona kojima se uvodi moderniji, sigurniji i evropski usklađen okvir za digitalna plaćanja i jačanje zaštite korisnika finansijskih usluga. U fokusu je platni promet, ali politička i ekonomska poruka ide dalje: Federacija BiH ovim potezom želi postaviti pravila koja su bliža standardima Evropske unije i otvoriti put prema pristupanju Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima, poznatom kao SEPA.

Za ljude iz dijaspore ta skraćenica nije apstrakcija. Ako BiH u budućnosti uđe u SEPA okvir, prekogranična plaćanja bi mogla postati jednostavnija, brža i jeftinija. To je upravo smjer u kojem ide ova reforma, barem prema porukama iz Federalnog ministarstva finansija.

Šta je Vlada usvojila: šest zakona u paketu

Federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević pojasnio je da reformski paket obuhvata:

  • Zakon o platnim uslugama
  • Zakon o elektronskom novcu
  • Zakon o računima za plaćanje
  • Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga
  • Izmjene i dopune Zakona o bankama
  • Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima

Kraljević je naveo i da je na sjednici usvojeno sedam zakona iz nadležnosti Federalnog ministarstva finansija, ali je naglasio da je ključni dio upravo ovaj reformski paket iz oblasti platnog prometa.

Zašto je ovo važno dijaspori: cilj je jeftinije i jednostavnije prekogranično plaćanje

U obrazloženju reforme naglašava se stvaranje pravnog okvira za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika finansijskih usluga i stabilnost finansijskog sistema. Međutim, najkonkretniji “hook” za građane, posebno za one koji šalju novac porodici u BiH, jeste SEPA.

U praksi, SEPA znači standardizirana, brza i transparentna plaćanja unutar SEPA prostora, uz niže troškove. Kraljević tvrdi da bi reforme, kada se jednom provode kroz sistem i tržište, mogle donijeti manje troškove građanima i poduzetnicima, više konkurencije i manje prostora za sivu ekonomiju.

Važno: ovo nije “sutra će biti jeftinije”. Ovo je korak u pravcu usklađivanja pravila. Efekti dolaze tek kada se propisi počnu primjenjivati i kada se ispune širi uvjeti za SEPA.

Zakon o platnim uslugama: brža i sigurnija elektronska plaćanja

Najviše je istaknut Zakon o platnim uslugama. Ministar kaže da Federacija BiH njegovim donošenjem ulazi u novu fazu modernog i sigurnog platnog prometa. Građanima bi to trebalo donijeti brža i jeftinija elektronska plaćanja, a privredi niže troškove i veću konkurentnost.

Zakon je usklađen s evropskom PSD2 direktivom, što se predstavlja kao ključan korak prema SEPA području. U prijevodu: pravila se pokušavaju dovesti na nivo koji je kompatibilan s evropskim platnim okvirom, uz naglasak na sigurnost i zaštitu korisnika.

Zaštita korisnika i bankarski sektor: šira reforma, ne samo “aplikacije”

Ovaj paket ne tretira samo “digitalna plaćanja” kao tehnologiju. U njemu su i izmjene zakona koji se odnose na banke, mikrokreditna društva i zaštitu korisnika finansijskih usluga. To je signal da se reforma pokušava postaviti kao sistemska, a ne samo kao kozmetički potez.

Drugim riječima, cilj nije samo da plaćanje bude “klik”, nego da iza tog klika stoje jasna pravila, odgovornosti i mehanizmi zaštite.

MOŽDA ĆE TE ZANIMATI