Ljetna škola “Domovina” potiče mlade potomke Hrvata na preseljenje

Maja Grbeša avatar
Faroski kantaduri na turneji u Punta Arenasu u Čileu s potomcima Hrvata

U čileanskoj prijestolnici Santiagu ovog je tjedna promoviran program Ljetne škole “Domovina”, dvotjednog boravka u Hrvatskoj za mlade potomke iseljenih Hrvata. Ideja programa, koji je pokrenuo Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske 2018. godine, jest približiti domovinu onima koji su odrasli daleko od nje te ih potaknuti na dublju povezanost, pa i na eventualno preseljenje.

Program za mlade od 18 do 30 godina

Djevojke i mladići u dobi od 18 do 30 godina imaju priliku u lipnju posjetiti Hrvatsku nakon što se prijave na natječaj u ožujku. Za neke sudionike predviđene su i stipendije. Program nije zamišljen kao turistički obilazak, nego kao iskustvo koje će sudionicima omogućiti da zemlju dožive kao dio vlastitog identiteta.

Mladi potomci Hrvata razgledavaju kulturne i povijesne znamenitosti, penju se na kninsku tvrđavu, posjećuju Šibenik, obilaze muzeje i uživaju u tradicionalnoj hrani. Posebno emotivan trenutak predstavlja posjet Vukovaru, gdje sudionici uče o Domovinskom ratu i žrtvi branitelja.

Most između Hrvatske i Latinske Amerike

U Latinskoj Americi, prema procjenama, živi oko 850.000 osoba hrvatskog porijekla, no mnogi potomci gube jezik i tradiciju. Ivana Pečarević, koordinatorica “Domovine” za Latinsku Ameriku, istaknula je kako je cilj programa približiti Hrvatsku i mladima s tog područja, osobito jer je sama odrasla u Argentini nakon što joj je otac emigrirao s otoka Visa 1965. godine.

“Hrvatska nije zaboravila na nas, zna da postojimo i želi nas ondje”, naglasila je Pečarević, dodajući da sudionici kroz program grade trajna prijateljstva i jačaju osjećaj pripadnosti.

Jačanje identiteta i mogućnost povratka

Mladi koji su već sudjelovali u programu, poput grupe iz Punta Arenasa na jugu Čilea, nakon boravka u Hrvatskoj ostaju povezani s vršnjacima i zajednicom u domovini. Cilj je, istaknula je Pečarević, “dotaknuti svaku mladu osobu u srce i pokazati joj da je Hrvatska i njezin dom”.

Oni koji se kroz ovakva iskustva snažno povežu s korijenima, mogli bi se odlučiti za studij ili posao u Hrvatskoj, pa čak i za trajno preseljenje. Prema riječima koordinatorice, razlika je ponajviše u jeziku, a njega je moguće naučiti.

Hrvatska zajednica kao podrška

Kultura, tradicija i zajedničke vrijednosti u fokusu su programa koji želi očuvati hrvatski identitet u dijaspori. Mladi se potiču na uključivanje u lokalne hrvatske udruge i zajednice, što im omogućava da ostanu povezani s jezikom i običajima.

“Ljudi u Latinskoj Americi nose ljubav prema Hrvatskoj, žele biti uz svoje korijene. Naš je zadatak pomoći im da tu povezanost mogu i živjeti”, zaključila je Pečarević.

MOŽDA ĆE TE ZANIMATI