Rast minimalne satnice u Njemačkoj ponovno puni naslovnice, ali pitanje ostaje: je li povećanje na 13,90 eura po satu doista razlog za slavlje?
Za radnike u manjim mjestima možda jest, no za većinu onih koji žive u velikim gradovima to je samo još jedan podsjetnik da papir trpi sve, ali novčanik ne.
Koliko zapravo vrijedi 13,90 eura po satu
Radnik koji mjesečno odradi oko 170 sati zaradit će oko 2.360 eura bruto, odnosno između 1.500 i 1.700 eura neto, ovisno o poreznom razredu i mjestu stanovanja.
Na papiru to izgleda solidno, ali kad se zbroje stanarina, režije, hrana i prijevoz, ostaje vrlo malo prostora za bilo kakvu sigurnost.
Veliki gradovi, mali ostatak
U gradovima poput Münchena, Frankfurta ili Hamburga, jednosoban stan često košta od 900 do 1.300 eura, a kad se dodaju troškovi grijanja i energije, brojka raste još više.
Za mnoge radnike, gotovo cijela plaća odlazi na osnovne potrebe.
Rast satnice ne znači bolji standard, nego manje duga ili malo kasniji minus na računu.
Minimalna satnica u Njemačkoj i realnost svakodnevice
Vlada i sindikati predstavljaju rast minimalca kao napredak, ali stvarnost pokazuje suprotno.
Bez kontrole stanarina i inflacije, povećanje satnice je samo kozmetički pomak.
Ljudi se raduju, ali ubrzo shvate da trgovine i stanodavci podižu cijene čim se promijeni minimalac.
Kupovna moć radnika u Njemačkoj, posebno u urbanim sredinama, zapravo pada, iako brojke rastu.
Poseban udar za doseljenike
Doseljenici, koji često rade u sektorima poput logistike, čišćenja, dostave i proizvodnje, najčešće su na minimalcu.
Za njih povećanje na 13,90 eura ne donosi stvarni napredak, jer troškovi integracije, stanovanja i prijevoza rastu brže od plaće.
Mnogi rade dvije smjene, vikende ili dodatne poslove da bi pokrili osnovne troškove života.
Minimalna satnica u Njemačkoj i stambena kriza
Bez sustavne stambene politike, svako povećanje plaće završava u džepovima stanodavaca.
Stanovanje je u središtu problema: nema dovoljno povoljnih stanova, cijene najma rastu, a državne subvencije ne prate tempo tržišta.
Rast satnice, u tom kontekstu, ne znači više – nego isto, samo skuplje.
Što bi doista značilo napredak
Ako Njemačka želi da rast minimalne plaće stvarno poboljša život ljudi, mora se dogoditi troje:
- Smanjiti porezno opterećenje niskih plaća kako bi neto stvarno porastao.
- Regulirati stanarine i poticati izgradnju pristupačnih stanova.
- Uskladiti minimalac s inflacijom i realnim troškovima života, a ne samo s političkim dogovorima.
Što slijedi nakon 2026.
Od 1. siječnja 2027. minimalna satnica u Njemačkoj trebala bi porasti na 14,60 eura.
No ako cijene i dalje nastave rasti ovim tempom, i taj iznos bit će daleko od dovoljnog.
Rast plaća ne znači ništa ako rast troškova života pojede svaku dodatnu marku.
Zato veselje oko brojke 13,90 eura treba doživjeti oprezno.
Jer ako sve ostalo raste brže – minimalna satnica u Njemačkoj ostaje minimalna, bez obzira na iznos.
