U Bavarskoj već godinama nedostaje nastavnika. No, početak ove školske godine donosi rijetko optimističnu vijest. Dio nastavnika na nepuno radno vrijeme odlučio je povećati svoje satnice i tako pomoći gimnazijama da osiguraju stabilan početak nastave.
U isto vrijeme, povratak 13. razreda povećava broj razreda i nastavni opseg. To znači i veći pritisak na sustav koji već dugo radi na rubu svojih kapaciteta.
Nastavnici na nepuno radno vrijeme preuzeli dodatne sate
Bavarski savez profesora (bpv) izvijestio je da je apel Ministarstva obrazovanja naišao na dobar odaziv. Nastavnici koji su radili skraćeno odlučili su, gdje je to bilo moguće, preuzeti dodatne sate.
Školama je također omogućeno da privremeno zaposlene nastavnike lakše pretvore u stalne. Otvorena su i vrata za ulazak stručnjaka iz drugih profesija, tzv. „Quereinsteiger“. Ta kombinacija mjera pomogla je da nastava u gimnazijama u startu bude ocijenjena kao „solidno“ pokrivena.
Povratak 13. razreda stvara dodatni pritisak
Ove školske godine bavarske gimnazije ponovno imaju 13. razred. To znači jedan razred više nego prethodnih godina.
Za svaku školu to predstavlja ozbiljan izazov. Prema procjenama bpv-a, prosječna gimnazija mora pronaći kadar koji bi pokrio rad troje do četvero nastavnika s punim radnim vremenom. Za početak, to je uglavnom postignuto povećanjem satnica nastavnika na nepuno radno vrijeme i privremenim kadrovskim rješenjima.
Broj učenika u stalnom porastu
Na nastavu u Bavarskoj ove godine krenulo je oko 1,76 milijuna učenika. Među njima je približno 132.000 prvašića. To je 46.000 učenika više nego prošle školske godine.
U zemlji djeluje više od 6.000 škola. Najveći nedostatak nastavnika i dalje se bilježi u predmetima poput jezika, matematike, prirodoslovlja i informatike. Upravo ti predmeti traže najviše dodatnih sati i predstavljaju poseban izazov za ravnatelje.
Kratkoročno stabilno, dugoročno neizvjesno
Početak godine pokazuje da se sustav može stabilizirati kratkoročno. No, dugoročna perspektiva nije tako svijetla.
Bavarska je najavila opći moratorij na nova državna radna mjesta za 2026. godinu. To znači da se u proračunskoj godini 2026./2027. neće otvarati nove pozicije. Stručna udruženja upozoravaju da bi to moglo dodatno pogoršati situaciju u školstvu, gdje su potrebe već sada veće od ponude.
Što čeka učenike i roditelje?
Roditelji i učenici na početku školske godine vjerojatno neće osjetiti veće poremećaje. Nastava je pokrivena, a rasporedi su stabilni.
No, kako godina bude odmicala, sve će više ovisiti o spremnosti nastavnika na nepuno radno vrijeme da i dalje rade više. Ako ta spremnost oslabi, škole bi mogle imati ozbiljne poteškoće u održavanju nastave bez praznina u rasporedu.
Dugoročna rješenja još čekaju
Struka već dugo ističe da su potrebne tri mjere: trajno planiranje novih radnih mjesta, rasterećenje nastavnika od administracije i ciljani programi za privlačenje kadra u deficitarnim predmetima.
Bez tih koraka teško je zamisliti stabilan obrazovni sustav. Povratak 13. razreda traži više nastavnika, prostora i resursa. Ako se planirani moratorij provede bez iznimki za školstvo, gimnazije će i dalje ovisiti o dobroj volji postojećih nastavnika, a ne o strateški planiranom jačanju kadrova.
