Njemačka pooštrava pravila: Teže do državljanstva i zabrana spajanja obitelji za izbjeglice

Katarina Vladogorec avatar
Njemački policajac provodi kontrolu na cesti dok osoba drži putovnicu i osobnu iskaznicu.

Njemačka vlada uvela je niz mjera koje značajno otežavaju situaciju migrantima od ukidanja ekspresnog stjecanja državljanstva do nove zabrane spajanja obitelji za određene skupine izbjeglica. Odluke koje su predstavljene kao rasterećenje sustava, izazvale su niz reakcija, kako podrške tako i oštrih kritika.

Zabrana spajanja obitelji

U srijedu, 28. svibnja, njemačka vlada usvojila je prijedlog zakona kojim se na dvije godine obustavlja pravo na spajanje obitelji za osobe sa statusom tzv. subsidijarne zaštite. Izuzeci će biti mogući samo u iznimnim, humanitarnim slučajevima – primjerice u slučaju teških bolesti.

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) istaknuo je da su gradovi i općine preopterećeni te da nova mjera donosi rasterećenje. Prema njegovim riječima, obustava spajanja obitelji uklanja „privlačne čimbenike“ koji potiču dolazak novih izbjeglica.

Kome se točno mjere odnose?

Mjere pogađaju oko 388.000 ljudi koji u Njemačkoj imaju status subsidijarne zaštite, većinom iz Sirije, Afganistana i Iraka. Ove osobe nisu prepoznate kao izbjeglice prema Ženevskoj konvenciji, ali im u domovini prijeti opasnost zbog ratnih sukoba. Njihova prava su znatno ograničenija, a spajanje s obitelji sada će biti gotovo onemogućeno.

Poništenje ekspresnog državljanstva

Dosadašnja mogućnost stjecanja njemačkog državljanstva već nakon tri godine – za posebno integrirane doseljenike – potpuno se ukida. Nova pravila traže najmanje pet godina neprekidnog boravka, dobro poznavanje jezika i stalno zaposlenje. U 2024. godini državljanstvo je steklo više od 200.000 ljudi, najviše u zadnjih 25 godina.

Stručni savjet za migraciju i integraciju (SVR) smatra da je ukidanje ekspresnog državljanstva opravdano jer se time korigira percepcija da je njemačko državljanstvo “prelako dostupno”.

Promjena migracijske politike

Zakon o boravku mijenja se i u svojoj temeljnoj definiciji – umjesto da se migracija „upravlja“, sada će se jasno navoditi cilj: ograničavanje migracije. Riječ je o simboličkom, ali značajnom političkom zaokretu koji CDU/CSU prezentira kao novu paradigmu u upravljanju migracijama.

Kako vlada opravdava sve ove mjere?

Ministar Dobrindt tvrdi da je Njemačka spremna prihvatiti legalnu migraciju, osobito kad je riječ o tržištu rada, ali da je kod „neregularne migracije“ opterećenje premašilo kapacitete. Uveo je pojačane granične kontrole i predložio čak i vraćanje tražitelja azila.

Prema njegovim riječima, cilj je ukloniti „čimbenike privlačnosti“ koji potiču dolazak migranata, uključujući pravo na brzo državljanstvo i obiteljsko okupljanje.

Kritike i otpor

Brojne organizacije i političke stranke oštro su reagirale na najavljene mjere.

  • Zeleni i Ljevica upozoravaju da se radi o početku „migracijskog ledenog doba“.
  • Organizacija Pro Asyl nazvala je zakon „zakonom o razaranju obitelji“.
  • Crkva također osuđuje zabranu spajanja obitelji, naglašavajući da obitelj u njemačkom ustavu uživa posebnu zaštitu.
  • Ljevica smatra da se Njemačka odriče humanosti i osnovnih prava.

S druge strane, krajnje desni AfD smatra da mjere nisu ni približno dovoljno restriktivne.

MOŽDA ĆE TE ZANIMATI