Najnoviji podaci pokazuju da se Njemačka kreće prema rekordnom broju stečajeva. Gospodarska i industrijska komora (DIHK) ponovno upozorava na potrebu strukturnih i političkih reformi, dok broj insolventnih tvrtki iz mjeseca u mjesec nastavlja rasti.
Broj stečajeva raste iz mjeseca u mjesec
Kako piše DW prema preliminarnim podacima Saveznog zavoda za statistiku, u rujnu je broj podnesenih zahtjeva za redovne stečajeve porastao za 10,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U kolovozu je rast iznosio 11,6 posto, što znači da se trend tek neznatno usporava.
Sudovi za stečaj tek trebaju odlučiti o otvaranju postupaka, pa službeni podaci kasne nekoliko mjeseci. Prosječno se zahtjevi evidentiraju oko tri mjeseca prije otvaranja postupka, što znači da će se pravi razmjeri ovog vala vidjeti tek krajem godine.
Srpanj donio najviše stečajeva od 2015.
Za srpanj su dostupni konačni podaci: 2.197 tvrtki završilo je u stečaju, što je 13,4 posto više nego godinu dana ranije. Vjerovnici potražuju oko 3,7 milijardi eura, u odnosu na 3,2 milijarde koliko je zabilježeno u srpnju 2024.
Najviše su pogođene tvrtke iz sektora transporta i skladištenja, a situacija ne izgleda bolje ni u građevini. Uz to, visoke cijene energije, birokracija i politička nesigurnost dodatno opterećuju poduzetnike.
Prošle je godine Savezni zavod zabilježio 21.812 stečajeva, što je bio najviši broj od 2015. godine. Stručnjaci su već tada upozorili da će se broj povećavati nakon ukidanja državne pomoći uvedene tijekom pandemije.
DIHK upozorava: slijedi više od 22.000 bankrota
Prema procjenama Njemačke gospodarske i industrijske komore (DIHK), tijekom 2025. godine broj insolventnih tvrtki mogao bi premašiti 22.000.
„Opadajući izvoz, naročito u SAD, smanjena industrijska proizvodnja i slaba konjunktura – sve to nisu dobre vijesti za njemačku privredu“, rekao je Volker Treier, glavni analitičar DIHK-a.
On je ponovno pozvao političare da provedu hitne reforme. „Moramo smanjiti visoke troškove energije i rada, kao i prevelika porezna i birokratska opterećenja“, upozorio je Treier.
Nisu samo propisi krivi
Iz Udruženja stečajnih upravitelja i povjerenika Njemačke (VID) smatraju da birokracija nije glavni uzrok stečajeva. Prema riječima predsjednika Christopha Nieringa, administrativno opterećenje može biti „ubrzivač krize“, ali ne i njen glavni uzrok.
„Najčešće kombinacija problema – nedovoljna likvidnost, zastarjeli poslovni modeli, poremećaji u lancima opskrbe i pogrešne odluke – vodi do bankrota“, rekao je Niering.
Na to se nadovezuju i promijenjene potrošačke navike, neriješena pitanja nasljedstva te vanjski ekonomski šokovi, koji zajedno čine poslovanje rizičnijim nego ikada.
Trend rasta usporen, ali ne i zaustavljen
U trećem tromjesečju 2025. godine 4.478 trgovačkih društava bilo je pogođeno stečajem. To je tek jedan posto manje u odnosu na rekordni drugi kvartal.
Steffen Müller, voditelj istraživanja o insolventnosti na IWH institutu, objašnjava da je broj stečajeva posljedica dugotrajnih makroekonomskih problema i odgođenih učinaka pandemijske pomoći.
„Rastući trend je trenutno zaustavljen, ali ne zato što su se gospodarski uvjeti poboljšali“, kaže Müller. „Naprotiv – učinci starijih problema samo gube na intenzitetu. Stvarno poboljšanje još uvijek nije na vidiku.“
