Njemačka stari i smanjuje se brže nego što su pokazivale ranije procjene, a najnoviji demografski podaci ponovno otvaraju pitanje dugoročne održivosti ekonomije i socijalnog sustava. Prema podacima Njemačkog statističkog ureda, stopa nataliteta pala je na svega 1,35 djece po ženi, što je daleko ispod razine potrebne za održavanje broja stanovnika.
U 2025. godini rođeno je oko 650.000 djece, dok je u istom razdoblju umrlo oko milijun ljudi. Krajem godine Njemačka je imala približno 83,5 milijuna stanovnika, što je oko 100.000 manje nego godinu ranije. Trend je jasan: stanovništvo se smanjuje, a društvo ubrzano stari.
Zašto se rađa sve manje djece
Stručnjaci upozoravaju da želja za obitelji nije nestala. Prema istraživanjima, mladi u Njemačkoj i dalje žele djecu, ali ih u stvarnosti imaju manje nego što planiraju. Razlozi su prije svega osjećaj nesigurnosti i rastući životni troškovi.
Nedostatak stanova, visoke najamnine te nepouzdana ili nedovoljna skrb za djecu sve češće se navode kao prepreke. Uz to, roditelji često moraju smanjiti radno vrijeme, što povećava strah od financijskog pada. Sve više ljudi smatra da si jednostavno ne mogu priuštiti djecu.
Njemačka ulazi u eru starenja
Dok broj djece i mladih opada, broj starijih osoba snažno raste. Generacija takozvanih „baby boomera”, rođenih 1960-ih godina, postupno odlazi u mirovinu. To dodatno mijenja odnos radno aktivnog stanovništva i umirovljenika.
Već danas na svakih 100 ljudi radne dobi dolaze 33 osobe u mirovini. Prema procjenama, do 2035. svaka četvrta osoba u Njemačkoj bit će starija od 67 godina. Broj ljudi starijih od 80 godina mogao bi do 2050. porasti s nešto više od šest na oko devet milijuna.
Socijalni sustav pod sve većim pritiskom
Ekonomisti upozoravaju da ovakve promjene stvaraju ozbiljan pritisak na zdravstveni i mirovinski sustav. Njemačka se već sada suočava s nedostatkom radne snage, a starenje stanovništva taj će problem dodatno pojačati.
Posebno je osjetljiv sektor skrbi za starije. Trenutno oko 40 posto osoba starijih od 80 godina treba neki oblik pomoći. Danas u ambulantnoj skrbi radi oko 280.000 ljudi, ali procjene govore da će do 2049. biti potrebno čak 690.000 njegovatelja.
Može li imigracija spasiti situaciju?
Posljednjih desetljeća Njemačka je demografski rast održavala zahvaljujući imigraciji. Od 1990. godine u zemlju je došlo oko jedanaest milijuna ljudi. Veliki valovi zabilježeni su 2015. i 2016. te ponovno nakon 2022. zbog ratova u Siriji i Ukrajini.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da integracija na tržište rada često traje predugo. Problem je spor proces priznavanja kvalifikacija i dugotrajno usmjerenje na jezik i dodatno obrazovanje. Deset godina nakon velikog migrantskog vala, dvije trećine tadašnjih izbjeglica danas radi, ali među izbjeglicama iz Ukrajine zaposlenost je znatno niža.
Hoće li Ukrajinci ostati u Njemačkoj
Više od milijun Ukrajinaca trenutno živi u Njemačkoj, što ih čini drugom najvećom nenjemačkom skupinom u zemlji. Istraživanja pokazuju da oko 42 posto želi ostati dugoročno, ali istodobno raste broj onih koji nisu sigurni u svoju budućnost.
Posebno među mlađima postoji neodlučnost oko trajnog ostanka, što dodatno otežava dugoročne procjene tržišta rada i planiranje socijalnih politika.
Što pokazuju dugoročne prognoze
Najnovije projekcije koje se protežu do 2070. godine predviđaju da bi se broj stanovnika Njemačke mogao smanjiti za oko deset posto. Čak i uz kontinuiranu imigraciju, stručnjaci smatraju da neće biti moguće potpuno nadoknaditi manjak radne snage.
Zbog toga se sve češće govori o potrebi prilagodbe socijalnog sustava novoj demografskoj stvarnosti. Uz političke odluke, stručnjaci naglašavaju i važnost očuvanja zdravlja starije populacije kako bi se smanjila potreba za intenzivnom skrbi.
Njemačka se tako nalazi pred dugoročnim izazovom: manje rođenih, više starijih i sve veći pritisak na sustave koji su desetljećima bili građeni na sasvim drugačijoj demografskoj slici.
