Njemačke škole bez mobitela više nisu samo ideja o kojoj se raspravlja, nego model koji se već provodi u praksi. U gradu Solingenu učenici petih razreda odrekli su se društvenih mreža, a prve reakcije nastavnika i roditelja pokazuju da je promjena vidljiva već nakon kratkog vremena. Školska dvorišta ponovno su puna djece koja razgovaraju, igraju se i provode vrijeme zajedno bez ekrana. Piše DW.
Povratak razgovoru umjesto ekrana
Direktori škola u Solingenu tvrde da se atmosfera među učenicima promijenila gotovo odmah nakon uvođenja ograničenja. Djeca koja su ranije tijekom odmora uglavnom gledala u mobitele sada se više druže i sudjeluju u zajedničkim aktivnostima. Nastavnici ističu da se smanjila napetost među učenicima, a komunikacija je postala prirodnija.
Projekt uključuje oko 1.400 učenika petih razreda, a škole naglašavaju da je suradnja s roditeljima bila ključna. Pravila vrijede jednako u školi i kod kuće, što je spriječilo osjećaj nejednakosti među djecom.
Zašto su škole krenule u ovaj eksperiment
Školski psiholozi već godinama upozoravaju na posljedice pretjerane upotrebe društvenih mreža kod djece. Sve češće se primjećuju problemi s koncentracijom, spavanjem i emocionalnom stabilnošću. U Solingenu su stručnjaci primijetili da su djeca često umorna i pod stresom, a mnogi učenici priznaju da imaju potrebu stalno provjeravati telefon.
Zabrana društvenih mreža zato nije zamišljena kao kazna, nego kao pokušaj da se djeci omogući zdravija svakodnevica i više stvarne komunikacije.
Prvi rezultati iz škola
Prema riječima nastavnika i psihologa, učenici su opušteniji, a školska dvorišta ponovno su živnula. Važan faktor uspjeha je činjenica da su sva djeca uključena u ista pravila, pa nitko nije izdvojen. U nekim školama već se razmišlja o proširenju mjere i na starije razrede.
Roditelji također primjećuju promjene kod djece, posebno u količini vremena koje provode u razgovoru i zajedničkim aktivnostima.
Politička rasprava u Njemačkoj
Dok Solingen već provodi praksu, u Njemačkoj se paralelno vodi politička rasprava o mogućem uvođenju dobne granice za korištenje društvenih mreža. Dio političara smatra da su potrebna jasnija pravila kako bi se zaštitila djeca, dok drugi upozoravaju da zabrane same po sebi nisu dovoljno rješenje.
Protivnici zabrane traže edukaciju
Nisu svi uvjereni da su zabrane pravi put. Predstavnici učenika ističu da su društvene mreže postale važan dio komunikacije mladih i da djecu treba učiti odgovornom korištenju interneta. Ipak, rezultati iz Solingena pokazuju da zajednički dogovor škola i roditelja može donijeti vidljive promjene.
Uloga roditelja u digitalnim navikama djece
Psiholozi upozoravaju da odgovornost ne leži samo na djeci. Roditelji često i sami imaju navike stalnog korištenja mobitela, što djeca brzo usvajaju. Zato se sve češće govori o potrebi da cijele obitelji promijene odnos prema tehnologiji.
Može li Solingen postati primjer za druge
Eksperiment iz Solingena pokazuje da je moguće smanjiti utjecaj društvenih mreža ako postoji suradnja škole, roditelja i učenika. Hoće li ovaj model postati standard i u drugim gradovima Njemačke, tek treba vidjeti, ali prve reakcije pokazuju da su djeca ponovno pronašla prostor za druženje bez ekrana.
