Oko 3200 studenata u Zagrebu traži stan, a garsonijere koštaju i do 600 eura

Katarina Vladogorec avatar
Par pokušava spakirati stvari u stan prije preseljenja

Za studentski smještaj ove jeseni prijavilo se gotovo 9.756 studenata, no pravo na smještaj ostvarilo je 6.515 prijavljenih. Budući da je natječajem bilo predviđeno 6.880 mjesta, oko 3.200 studenata ostalo je bez sobe u domu i prisiljeno tražiti stan na privatnom tržištu, gdje cijene rastu izvan njihovih mogućnosti.

Veliki nesrazmjer između cijena doma i privatnog najma

U zagrebačkim studentskim domovima mjesečni trošak smještaja kreće se između 35 i 120 eura, ovisno o kategoriji i vrsti sobe. Najpovoljniji je Studentski dom Lašćina, gdje se smještaj u višim kategorijama plaća 35 do 45 eura, dok su u Cvjetnom naselju cijene 77 eura za dvokrevetnu i 102 eura za jednokrevetnu sobu. U domu “Stjepan Radić” cijene se kreću od 40 eura u starijim paviljonima do 120 eura u jednokrevetnim sobama najviše kategorije.

Na privatnom tržištu cijene su višestruko veće. Garsonijere se iznajmljuju za 450 do 600 eura, jednosobni stanovi stoje između 550 i 700 eura, a dvosobni 650 do 900 eura. U boljim kvartovima cijene idu i iznad toga. Zbog toga studenti najčešće biraju zajednički najam – primjerice, dvosoban stan od 700 eura podijeljen na dvoje znači 350 eura po osobi, bez režija.

Dugogodišnji manjak kapaciteta

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu upozorava kako problem nije nov. Posljednja značajna ulaganja u studentske domove bila su 2016. godine, kada su obnovljeni kapaciteti u sklopu europskih projekata. Od tada novih investicija nije bilo, iako broj studenata koji traže smještaj stalno raste.

“Kapaciteti su puni, a potražnja daleko nadmašuje ponudu. Nemogućnost pružanja adekvatnog smještaja studentima smanjuje jednakost pristupa visokom obrazovanju”, poručuju iz Zbora.

Subvencije kao privremeno rješenje

Kako bi se barem djelomično pomoglo studentima bez doma, Zbor predlaže povećanje državne subvencije za privatni najam. Trenutna subvencija iznosi 60 eura, a prijedlog je da lokalne jedinice dodaju još 60 eura. Time bi studenti dobili ukupno 120 eura potpore mjesečno, ali samo oni koji su ostvarili pravo na dom, a nisu ga dobili zbog manjka mjesta.

Predstavnici studenata naglašavaju da subvencije mogu privremeno pomoći, no trajno rješenje leži isključivo u izgradnji novih studentskih kapaciteta u Zagrebu.

Troškovi života: menza ostaje povoljna, praonica poskupjela

Dok se subvencionirani obroci u menzama i dalje plaćaju 0,86 eura, drugi troškovi rastu. Pranje rublja sada stoji 4 eura, a sušenje 3 eura – što je jednoeuropsko povećanje u odnosu na prošlu godinu. Studenti upozoravaju da takva poskupljenja dodatno opterećuju njihove skromne budžete.

Unatoč tome, prehrana ostaje jedini dio sustava subvencija koji je stabilan i pristupačan, dok smještaj ostaje najveći izazov.

Potreba za sustavnim rješenjem

Studentske organizacije ističu da bez strateških ulaganja Zagreb svake godine ulazi u istu krizu: tisuće studenata prisiljenih su plaćati preskupi najam. “Smještaj u studentskom domu pravo je svakog studenta koji ga ostvari, a država mora osigurati uvjete da se to pravo provede”, zaključuju iz Studentskog zbora.

MOŽDA ĆE TE ZANIMATI