Danas je prva nedjelja došašća ili adventa, vrijeme priprave za Božić i početak nove crkvene godine. Počinje došašće kao razdoblje u kojem prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i tiha čežnja, dok vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi. U prvome dijelu došašća vjernici se pripremaju za Kristov dolazak i sudnji dan, dok se od 17. do 24. prosinca usredotočuju na proslavu Kristova rođendana.
Starozavjetni proroci i simbolika došašća
Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića i završava na Badnjak. Liturgijska boja je ljubičasta, simbol pokore i duhovne sabranosti. Slavljenje došašća, prema crkvenoj tradiciji, potječe još iz V. stoljeća, kada je biskup Perpetuo iz Toursa uveo posebnu pripravu za Božić. Papa Grgur Veliki u VI. stoljeću skratio je razdoblje na četiri tjedna, što se održalo do danas.
U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje. Prorok Natan je kralju Davidu poručio da će Spasitelj doći iz njegove loze, Izaija je navijestio rođenje iz djevice, a prorok Mihej – Betlehem kao mjesto rođenja Mesije.
Mise zornice i adventske pjesme
Tijekom došašća služe se rane jutarnje mise – zornice. One simboliziraju budnost i budno čekanje svjetla koje dolazi. U hrvatskoj tradiciji vrlo su raširene, osobito na sjeveru zemlje.
Na zornicama se pjevaju adventske pjesme s izrazitim marijanskim karakterom. Među poznatijima su „Padaj s neba“, „Zlatnih krila“, „O Marijo, ti sjajna zornice“, „Ptičice lijepo pjevaju“ i druge koje kroz melodiju donose osjećaj nade i radosti.
Adventski vijenac – borba svjetla protiv tame
Adventski vijenac jedan je od najprepoznatljivijih simbola došašća. Pleten je od zimzelenih grančica bez početka i kraja – znak vječnosti. Bor i božikovina simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad grijehom, a cedar snagu i ozdravljenje. Često je tu i ružmarin, povezan s legendom o zaštiti Djevice Marije.
U vijenac se umeću četiri svijeće koje simboliziraju povijesne etape čovječanstva: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Sveta Barbara i sijanje pšenice
Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u mnogim se krajevima sije pšenica – znak želje za plodnom i dobrom godinom. U Slavoniji ovim danom počinju božićni ophodi i tradicionalne čestitke. Susjedi posjećuju jedni druge i razmjenjuju stare slavonske blagdanske pozdrave. Domaćin često iznese slavonsku kobasicu kako bi počastio goste.
Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije
Blagdan 8. prosinca utemeljio je papa Siksto IV. 1476. godine, a dogmu je proglasio papa Pio IX. 1854. Prema katoličkom nauku, Marija je morala biti bez grijeha da bi mogla začeti Sina Božjega. Arkanđeo Gabrijel naziva je „punom milosti“.
Sveti Nikola – radost darivanja
Dan sv. Nikole slavi se 6. prosinca. Djeca čiste čizmice i ostavljaju ih na prozor, a ujutro ih čekaju darovi. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus. Poslušna djeca dobivaju slatkiše, a ona manje poslušna simbolično dobivaju zlatnu šibu.
U nekim krajevima ljudi se skrivaju ispod prozora i zveckaju lancima kako bi djecu malo uplašili i potaknuli na poslušnost.
Sveta Lucija – zaštitnica očiju i božićnih sudbina
Uz sv. Luciju vežu se brojni običaji. Djevojke pišu imena mladića na papiriće i svakodnevno spaljuju po jedan – vjerujući da ime koje ostane nosi sudbinu budućeg supruga. Lucija je zaštitnica očiju pa se taj dan često ne rade ručni radovi.
Djetinjci, materice i očići
Ovo su običaji tri tjedna prije Božića u Dalmaciji, Hercegovini i dijelovima BiH. Djeca daruju starije na djetinjce, žene daju otkupninu na materice, a muškarci na očiće. Otkupnina su obično slatkiši, voće ili orasi – simbol darivanja i zajedništva.
Dan sv. Tome – priprema za Božić
Dan sv. Tome 21. prosinca u mnogim krajevima označava početak konkretnih priprema za Božić. Prave se kruhovi s posebnim ukrasima, pečenke i božićno pecivo. Tradicije se razlikuju od Jadrana do Panonije, ali svugdje nose obilježje zajedništva uz obiteljskim stolom.
Badnjak – bdijenje, mir i jednostavnost
Ime Badnjaka dolazi od „bdjeti“. To je dan koji priprema dom i srce za Isusovo rođenje. Jela su skromna i posna – grah, riba, med, fritule, fanjci, gibanice. Pale se posebne svijeće – voštanice – a molitva i svjetlo svijeće u kući stvaraju osjećaj blizine i obiteljske topline.
Došašće donosi spoj duhovnosti i hrvatske tradicije, od molitve i liturgije do običaja, pjesme i zajedništva. Počinje došašće – vrijeme tihe nade koja polako raste prema Badnjaku i Božiću koji dolazi.
