Sud u Bremenu donio je presudu koja bi mogla promijeniti način na koji se kreditni rejting koristi u Njemačkoj. U fokusu se našla tvrtka SCHUFA Holding AG, poznata po svom automatiziranom sustavu za procjenu kreditne sposobnosti građana, a ova odluka smatra se velikom pobjedom za potrošače diljem zemlje.
Presuda u korist potrošača
Građanin iz Bremena podnio je tužbu protiv SCHUFA-e tvrdeći da je zbog njezina automatskog sustava bio nepravedno diskriminiran. Naime, njegov negativan SCHUFA rejting onemogućio mu je sklapanje novih ugovora o najmu stana i dobivanje osiguranja. Regionalni sud u Bremenu stao je na njegovu stranu i dosudio mu odštetu u iznosu od 1000 eura.
SCHUFA prikuplja podatke od više od 10.000 tvrtki, uključujući banke, kartičarske kuće, teleoperatere, osiguravajuće kuće i pružatelje komunalnih usluga. Na temelju tih podataka kreira se rejting koji potrošači moraju imati kako bi mogli sklopiti gotovo bilo kakav ugovor – od najma stana do kupnje automobila na kredit.
Ključna poruka suda: Automatizacija nije zakon
Sud u Bremenu jasno je poručio da automatizirano ocjenjivanje kreditne sposobnosti ne smije imati pravne posljedice za pojedinca. Ova odluka potvrđuje raniju presudu suda u Bambergu iz ožujka 2025., kojom se osporava zakonitost prethodnog automatskog sustava koji je SCHUFA koristila.
Odvjetnik Christian Solmecke iz kancelarije WBS u Kölnu komentirao je za WDR da je ova presuda važan iskorak za zaštitu potrošača. „Čak i ako SCHUFA pokušava umanjiti važnost presuda, sve više sudskih odluka pokazuje jasan pravac – protiv prakse koju ta tvrtka primjenjuje“, istaknuo je Solmecke.
Europski sud već je presudio, Njemačka još nije reagirala
Presude iz Bremena i Bamberga oslanjaju se i na stav Europskog suda pravde (ECJ) iz 2023. godine. Taj je sud tada zaključio da automatizirani kreditni rejting sam po sebi nije zabranjen, ali da banke, stanodavci i druge institucije ne smiju donositi odluke koje se isključivo temelje na takvom rejtingu.
Unatoč toj europskoj presudi, Njemačka još uvijek nije implementirala njezine smjernice u nacionalno zakonodavstvo. To otvara prostor za daljnje pravne bitke i potencijalne promjene u načinu kako se koristi i tumači kreditna sposobnost građana.
