Čini se da ekstremna desnica u Njemačkoj više zabrinjava osobe bez migracijskog podrijetla nego useljenike i njihove potomke. To je jedan od ključnih nalaza novog istraživanja Zaklade Konrad Adenauer, bliske CDU-u, koje je analiziralo društvenu klimu i različite stavove među skupinama stanovništva. Razlike su vidljive u percepciji političkih prijetnji, u tumačenju ruske invazije Ukrajine, ali i u razini antisemitizma te stavovima o homoseksualnosti.
Istraživanje je provedeno od početka listopada 2024. do kraja siječnja 2025. godine. Sudjelovalo je oko 3.000 osoba diljem Njemačke, među kojima 1.007 rođenih Nijemaca i 1.003 ispitanika s migracijskim porijeklom. U drugoj kategoriji nalaze se osobe koje su rođene u inozemstvu ili imaju barem jednog roditelja koji je rođen izvan Njemačke.
Strah od ekstremne desnice nije isti u svim skupinama
Na pitanje „Bojim se uspona ekstremne desnice u Njemačkoj“ pozitivno odgovara 74 posto rođenih Nijemaca. Kod osoba s migracijskim porijeklom taj udio iznosi 66 posto, dok se najmanje boje oni koji u Njemačkoj žive bez državljanstva – 55 posto.
Najveća zabrinutost prisutna je kod ispitanika turskog i ruskog porijekla, dok su osobe poljskog porijekla značajno manje zabrinute. Istraživači zaključuju da povijesni, politički i kulturološki faktori oblikuju ove razlike.
Ukrajina: tko je kriv za rat?
Najveće neslaganje pojavljuje se u pitanju odgovornosti Rusije za rat u Ukrajini. Među rođenim Nijemcima 58 posto ispitanika smatra Rusiju glavnim krivcem, dok isto misli samo 39 posto osoba s migracijskim korijenima. Ovaj raskorak odražava utjecaj narativa iz zemalja porijekla i različite percepcije međunarodnih sukoba.
Antisemitizam: zabrinjavajući porast predrasuda
Razlike su vrlo izražene i kod antisemitizma. S tvrdnjom „Židovima se ne može vjerovati“ slaže se 10 posto ispitanika stranog porijekla i devet posto ispitanika s migracijskim korijenima, naspram četiri posto rođenih Nijemaca.
Najviša razina nepovjerenja zabilježena je kod osoba turskog podrijetla – 26 posto, što je porast u odnosu na 18 posto iz 2015. godine. Analitičari pretpostavljaju da je novi rat u Pojasu Gaze dodatno utjecao na radikalizaciju stavova te da su prosvjedi u Njemačkoj sve češće popraćeni otvorenim antisemitizmom.
Slični trendovi uočeni su i među tzv. Spätaussiedlerima, etničkim Nijemcima iz zemalja bivšeg SSSR-a i istočne Europe, gdje 18 posto ispitanih iskazuje nepovjerenje prema Židovima.
Stavovi prema homoseksualnosti: razlike ostaju
Istraživanje pokazuje da su negativni stavovi prema homoseksualnosti među rođenim Nijemcima gotovo nestali. Međutim, među došljacima i njihovim potomcima netrpeljivost ostaje prisutna kod 18 do 19 posto ispitanika, što je nešto niže nego u prethodnom istraživanju, ali i dalje značajno.
S tvrdnjom „ne želim homoseksualne prijatelje“ slaže se sedam posto rođenih Nijemaca. U skupinama muslimanskih i pravoslavnih ispitanika taj udio doseže otprilike četvrtinu, što ukazuje na snažan utjecaj religijskih i tradicionalnih normi.
Unatoč razlikama, zadovoljstvo životom u Njemačkoj visoko
Na pitanje „Živite li rado u Njemačkoj?“ više od 90 posto ispitanika iz svih skupina odgovara potvrdno. Ipak, riječ je o blagom padu u odnosu na 2015. godinu.
Kada je riječ o osjećaju poštovanja, 37 posto rođenih Nijemaca smatra da ih se uvijek tretira s poštovanjem, dok isto smatra 39 posto osoba s migracijskim porijeklom. Rezultati iz 2015. bili su značajno bolji – tada je 56 posto ispitanika izjavilo da uvijek osjećaju poštovanje institucija i društva.
