Njemačka postaje religijski raznolikija. Zato pitanja o vjerskim praznicima dobivaju na važnosti. Nedavno je u Schleswig-Holsteinu sklopljen dogovor o mogućnosti dopusta za islamske blagdane. Ta vijest je potaknula širu javnu raspravu. Fokus ove analize je praktičan. Objašnjavamo što pravila znače radnicima iz dijaspore.
Što se točno dogodilo u Schleswig-Holsteinu
U pokrajini je postignut sporazum između Ministarstva obrazovanja i jedne islamske udruge. Time je jasno propisano da državni službenici i učenici mogu tražiti oslobađanje od rada ili nastave za određene islamske blagdane. Radi se konkretno o prvom danu Ramazana i prvom danu Kurban-bajrama. Međutim, ta uredba ne uvodi novi državni praznik. Naime, riječ je o pravnoj praksi koja je već moguća i u drugim pokrajinama.
Zašto su mediji reagirali burno
Neki mediji su naslovima sugerirali da su uvedeni posebni praznici samo za muslimane. To je pojačalo strahove i predrasude. U stvarnosti pravni stručnjaci kažu da je riječ o potvrdama već postojećih prava. Također, važno je istaknuti da i druge vjerske zajednice u Njemačkoj imaju opcije za slobodne dane. Dakle, problem je više u percepciji nego u pravnoj novosti.
Kako zakon o praznicima funkcionira u Njemačkoj
Savezne države same određuju državne praznike. Zato u Njemačkoj nema jedinstvenog kalendara za cijelu zemlju. Primjerice, Uskrs, Božić i Duhovi su neradni dani diljem zemlje. Nasuprot tome, Tijelovo je neradni dan samo u nekim pokrajinama. Zato zakon dopušta praktična rješenja. Zaposlenici koji slave drugačije blagdane mogu tražiti godišnji odmor ili neplaćeni dopust. Poslodavci u većini slučajeva moraju to omogućiti.
Što to znači za škole i učenike
U školskom sustavu pravila su detaljnije. Sekretarijat za obrazovanje upućuje na pravila pojedinih pokrajina. Primjerice, neke pokrajine priznaju više židovskih, muslimanskih i pravoslavnih blagdana. Time se želi smanjiti diskriminaciju učenika i obitelji. U praksi roditelji mogu zatražiti izostanak za vjerske razloge. Škole u većim pokrajinama to već rutinski odobravaju.
Posljedice za radnike iz dijaspore
Za radnike iz Hrvatske, Srbije ili BiH koji rade u Njemačkoj ova pravila znače sljedeće. Vjera može biti razlog za slobodan dan, ali to obično nije dodatni plaćeni praznik. Dakle, radnik može koristiti godišnji odmor, zamjenski radni dan ili neplaćeni dopust. S druge strane, mnoge međunarodne tvrtke danas pokazuju veću fleksibilnost. U praksi poslodavci često nastoje pronaći rješenje.
Pravni i društveni kontekst
Pravni stručnjaci naglašavaju da je temeljno pravo na vjeroispovijest ustavno zaštićeno. Sporazumi poput onog u Schleswig-Holsteinu samo olakšavaju primjenu tog prava. Međutim, rasprava ukazuje i na društveni izazov. Javnost često percipira takve mjere kao privilegij. U stvarnosti radi se o pokušaju usklađivanja prava i prakse u multireligijskom društvu.
Što očekivati dalje
U idućim godinama moguće je dodatno uređivanje pravila. Savezne pokrajine će nastaviti prilagođavati šablone radnog vremena i školskih kalendara. Također, očekuje se da će poslodavci sve više prakticirati vjersku fleksibilnost. Zbog toga je važno da radnici poznaju svoja prava. Isto tako, poslodavci trebaju imati jasne interne politike.
