Istraživanje “Hrvati u Bavarskoj i Baden-Württembergu: povratak ili ostanak?”, koje su predstavile profesorice s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima Monika Balija i Tamara Bodor, pokazuje trendove povratka iseljenika u Hrvatsku. Rezultati su predstavljeni na tribini Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske.
Hrvata u Njemačkoj gotovo dvostruko više nego 2010.
U Njemačkoj je 2024. godine živjelo oko 425 tisuća hrvatskih državljana. Riječ je o osobama koje imaju isključivo hrvatsko državljanstvo, pa se može pretpostaviti da je stvarni broj Hrvata veći.
Godine 2010. u Njemačkoj je živjelo oko 220 tisuća hrvatskih državljana. U nešto više od deset godina taj se broj gotovo udvostručio.
U razdoblju od 2022. do 2024. broj se smanjio za oko osam tisuća osoba.
Promjena migracijskih tokova
Pad broja ne može se objasniti prirodnim kretanjem stanovništva. U posljednjim godinama u Njemačkoj je rođeno više hrvatskih državljana nego što ih je umrlo.
Tijekom 2023. i 2024. više je hrvatskih državljana odselilo iz Njemačke nego što ih se tamo doselilo.
Broj doseljenih iz Hrvatske u Njemačku 2024. godine najniži je od 2011. godine. I dalje je više onih koji dolaze nego onih koji se vraćaju, ali se razlika smanjuje.
U 2024. godini iz Njemačke u Hrvatsku doselilo je oko 7500 osoba, od čega su 80 posto hrvatski državljani. U istom razdoblju iz Njemačke je odselilo nešto više od osam tisuća ljudi.
Nema masovnog povratka
Ne može se govoriti o masovnom povratku iseljenika. Ipak, trendovi su posljednjih godina za Hrvatsku nešto povoljniji.
Od 2013. do 2024. godine iz Hrvatske je u Njemačku iselilo oko 170 tisuća osoba, dok se u Hrvatsku vratilo oko 40 tisuća ljudi.
Oko polovice hrvatskih državljana koji danas žive u Njemačkoj čine oni koji su ondje doselili u posljednjih deset godina.
Slaba povezanost s hrvatskom zajednicom
Istraživanje pokazuje da se dio novog iseljeništva slabije uključuje u aktivnosti hrvatske zajednice.
Čak 34 posto ispitanika nikada ne sudjeluje u kulturnim i društvenim događanjima. Oko 19,7 posto sudjeluje rijetko, jednom godišnje, dok 40,7 posto sudjeluje povremeno.
Planovi povratka u Hrvatsku
Oko 34 posto ispitanika planira povratak u Hrvatsku u razdoblju od jedne do deset godina.
Deset posto već poduzima konkretne korake za povratak u roku kraćem od godinu dana.
S druge strane, 20 posto ispitanika ne planira povratak, dok manji dio o toj mogućnosti razmišlja povremeno.
Gdje se planiraju vratiti
Najveći dio ispitanika planira povratak u istočnu Hrvatsku, njih 26 posto.
Slijedi Dalmacija s 22 posto, zatim srednja Hrvatska sa 17 posto, Zagreb s 14 posto te Istra i Kvarner s 10 posto.
Razlozi povratka
Najčešći razlozi za povratak su želja za životom u domovini, mirniji način života i blizina obitelji.
Ispitanici navode i važnost društvenih veza u Hrvatskoj, kao i osjećaj pripadnosti i nostalgije.
Kod dijela ispitanika važan čimbenik predstavlja i riješeno stambeno pitanje.
Slaba informiranost o mjerama
Istraživanje pokazuje da su iseljenici slabo upoznati s mjerama za povratak u Hrvatsku.
Zbog toga ih većina nije ni ocjenjivala. Oko 10 posto ispitanika smatra da su mjere potpuno nedostatne, 13 posto ih ocjenjuje djelomično neprikladnima, a 13,2 posto smatra umjereno prikladnima.
Dio ispitanika ističe da su mjere preuske i teško dostupne.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 634 hrvatska državljana koji žive u Bavarskoj i Baden-Württembergu, gdje se nalazi najveći broj hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Projekt je financiralo Ministarstvo demografije i useljeništva.
