Njemačka je ponovno otvorila osjetljivo pitanje migracijske politike i budućnosti gotovo milijun Sirijaca koji danas žive u zemlji. Nakon poruka kancelara Friedricha Merza o mogućem većem povratku Sirijaca u domovinu, sve glasnije se postavlja pitanje hoće li se pritisak odnositi i na ljude koji rade, govore njemački jezik i popunjavaju manjak radne snage.
Rasprava dolazi u trenutku kada najveće europsko gospodarstvo već godinama upozorava na nedostatak zaposlenika u zdravstvu, obrtima, logistici i uslužnim djelatnostima.
Slučaj stomatologa postao simbol rasprave
U središtu pozornosti našao se 31-godišnji Sirijac Basel Gaviš, stomatolog koji u Njemačkoj živi dvije godine. Govori gotovo tečno njemački jezik, stručno se usavršava kod oralnog kirurga u južnoj Njemačkoj i prema riječima poslodavca mogao bi odmah dobiti posao.
Unatoč tome, dobio je odluku njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice kojom mu se odbija zahtjev za azil i nalaže napuštanje zemlje u roku od 30 dana.
Za Deutsche Welle rekao je da ga je odluka potpuno slomila te da nije očekivao takav ishod nakon svega što je prošao tijekom bijega iz Sirije.
Integracija koju Njemačka često traži
Gaviš danas volontira i kao prevoditelj za Crveni križ te Saveznu policiju. Govori arapski, engleski i turski jezik, a svoj život u Njemačkoj opisuje kao novu priliku koju želi opravdati radom.
Njegov slučaj zato je otvorio šire pitanje: ako osoba s traženim zanimanjem, znanjem jezika i jasnom željom za ostankom nema sigurnu perspektivu, kakvu poruku to šalje drugima koji pokušavaju izgraditi život u Njemačkoj?
Tisuće potpisa protiv deportacije
Podršku mu je dala građanska inicijativa Bake protiv desničara, koja je pokrenula peticiju pod nazivom Basel mora ostati. Prema navodima organizatora, prikupljeni su deseci tisuća potpisa.
Aktivisti tvrde da javnost teško razumije zašto bi Njemačka deportirala ljude koji rade upravo u sektorima gdje kronično nedostaje zaposlenika.
Vlada govori o povratku velikog broja Sirijaca
Njemačka vlada posljednjih mjeseci sve otvorenije govori o povratku većeg broja Sirijaca nakon promjena u njihovoj domovini. Točan broj nije službeno definiran, ali politički signal je jasan.
U Njemačkoj živi gotovo 950.000 Sirijaca, a dio političara smatra da bi se znatan broj trebao uključiti u obnovu Sirije.
Takav pristup nailazi i na otpor, posebno među stručnjacima za integraciju i poslodavcima.
Gospodarstvo upozorava na nedostatak radnika
Njemačka već sada osjeća snažan manjak radne snage. Bolnice i domovi za starije traže medicinsko osoblje, stomatološke ordinacije stručne radnike, a brojna poduzeća u građevini, prijevozu i proizvodnji ne uspijevaju popuniti otvorena radna mjesta.
Zbog toga dio ekonomskih analitičara smatra da bi odlazak većeg broja integriranih Sirijaca mogao dodatno povećati pritisak na tržište rada.
Posebno je osjetljivo pitanje kvalificiranih ljudi koji su već prošli proces prilagodbe, naučili jezik i uključili se u sustav.
Poruka koju čuju stranci u Njemačkoj
Stručnjaci za migracije upozoravaju da rasprave fokusirane isključivo na deportacije stvaraju nesigurnost među stranim radnicima i studentima.
Njemačka godinama ulaže u privlačenje radne snage iz inozemstva, ubrzavanje priznavanja diploma i obrazovne programe. Ako se istodobno šalje poruka da je boravak privremen i nesiguran, dio ljudi mogao bi izabrati druge zemlje.
To je posebno važno u vremenu kada se europske države međusobno natječu za kvalificirane radnike.
Više od 200.000 mladih uskoro ulazi na tržište rada
Dodatnu dimenziju raspravi daje činjenica da je velik broj Sirijaca u Njemačku stigao kao djeca. Prema procjenama, više od 200.000 mladih Sirijaca u godinama koje dolaze ulazit će na tržište rada.
Riječ je o generaciji koja se školuje u Njemačkoj, govori njemački jezik i lakše će se uključivati u sustav nego njihovi roditelji.
Upravo zato pitanje povratka Sirijaca u Njemačkoj više nije samo tema migracijske politike. To je i pitanje gospodarstva, demografije i budućeg razvoja zemlje.
