Njemački list Merkur upozorava da sve manje turista iz Njemačke bira Hrvatsku unatoč rekordnim turističkim rezultatima. Prema analizi njemačkog medija, upravo rast cijena posljednjih godina sve više utječe na odluke dugogodišnjih gostiju koji skraćuju boravke ili biraju druga odredišta na Mediteranu.
Iako hrvatski turizam i dalje bilježi rekordne brojke, podaci pokazuju da Nijemci dolaze rjeđe, ostaju kraće i pažljivije troše.
Na ulicama Splita, Pule i drugih turističkih gradova promjena je lako uočljiva. Hrvatska više nije povoljno odredište kakvo pamte brojni stalni gosti, posebno oni koji godinama dolaze automobilima i odmor provode u kampovima ili privatnom smještaju.
Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, cijene turističkih usluga između 2015. i 2024. godine porasle su za približno 70 posto. Takav rast posebno primjećuju gosti koji Hrvatsku posjećuju godinama i dobro pamte prijašnje cijene.
Novi gosti cijene doživljavaju drukčije
Turisti koji prvi put dolaze u Hrvatsku često nemaju istu usporedbu. Njima hrvatske cijene nisu nužno veće od onih u drugim popularnim mediteranskim zemljama.
Australka Omnia u reportaži Hrvatske radiotelevizije kazala je da su joj prije putovanja govorili kako je Hrvatska znatno skuplja od Španjolske. Nakon dolaska nije stekla takav dojam.
Čak i kada bi cijene bile više, smatra da se putovanje isplati zbog ljepote zemlje. Takav stav pokazuje da Hrvatska i dalje uspješno privlači goste kojima cijena nije jedini kriterij pri izboru odredišta.
Međutim, drukčije razmišljaju turisti koji na Jadran dolaze godinama. Andrej iz Slovenije smatra da su cijene visoke, iako primjećuje da su poskupjele i druge mediteranske zemlje poput Grčke i Španjolske.
Upravo ta usporedba s prijašnjim godinama postaje ključna. Stalni gosti pamte vrijeme kada su smještaj, restorani, trgovine i dodatne turističke usluge bili znatno povoljniji.
Njemački turisti ostaju kraće i pažljivije troše
Njemački turisti desetljećima su činili najvažniju skupinu stranih gostiju u Hrvatskoj. Posebno su važni za Istru i Kvarner, gdje velik broj obitelji dolazi vlastitim automobilima ili kamperima.
Prema podacima koje prenosi turistički portal Kroati.de, sezona 2025. godine bila je vrlo neujednačena. Nakon snažnog travnja uslijedio je slabiji svibanj, kada je broj stranih noćenja pao za 15 posto.
Tijekom srpnja broj dolazaka ostao je stabilan, ali je zabilježeno manje noćenja. To znači da su turisti dolazili, ali su u Hrvatskoj ostajali kraće nego ranije.
Njemačke obitelji posebno su osjetljive na rast svakodnevnih troškova. Za razliku od gostiju u hotelskim paketima, one redovito kupuju u supermarketima, plaćaju ležaljke, odlaze u restorane i organiziraju izlete.
Zbog toga poskupljenja ne primjećuju samo pri rezervaciji smještaja. Osjećaju ih tijekom cijelog odmora, pri gotovo svakoj kupnji.
Istra i Kvarner među najpogođenijim područjima
Promjene u ponašanju njemačkih gostiju posebno su vidljive u Istri i Kvarnerskom zaljevu. Riječ je o tradicionalno popularnim područjima među turistima koji automobilima dolaze iz Njemačke, Austrije i drugih srednjoeuropskih zemalja.
U Istri je tijekom ožujka 2025. broj noćenja pao za 38 posto. Vlasnici kampova izvještavali su o slabijoj popunjenosti, dok su ugostitelji primijetili da turisti manje troše.
Kamperi i stalni gosti predstavljaju skupinu koja vrlo dobro poznaje lokalne cijene. Oni često posjećuju ista mjesta, iste restorane i iste trgovine. Zbog toga lako primjećuju koliko su se troškovi povećali.
Kada procijene da za isti novac u drugoj zemlji mogu dobiti više, dio njih mijenja destinaciju ili skraćuje putovanje.
Slabija potrošnja u Njemačkoj utječe na odluke turista
Problem nije povezan samo s hrvatskim cijenama. Na odluke njemačkih turista utječe i slabije raspoloženje potrošača u Njemačkoj.
Brojna kućanstva pažljivije planiraju troškove, skraćuju putovanja ili biraju manji i povoljniji smještaj. Dio obitelji odlučuje se za zemlje koje nude all-inclusive pakete.
Turska, Grčka i Egipat često nude aranžmane u kojima su hrana, piće i drugi troškovi uključeni u ukupnu cijenu. Za obitelji takvi paketi mogu biti nekoliko stotina eura povoljniji od usporedivog odmora u Hrvatskoj.
Kod odmora na Jadranu početna cijena smještaja često ne pokazuje ukupan trošak. Nakon dolaska slijede izdaci za hranu, parking, izlete, plaže i ugostiteljske usluge.
Upravo ti dodatni troškovi mogu presuditi pri izboru odredišta.
Rekordni rezultati ne otkrivaju cijelu sliku
Unatoč zabrinutosti zbog njemačkog tržišta, hrvatski turizam i dalje ostvaruje vrlo visoke rezultate.
Godine 2019., posljednje pune godine prije pandemije, Hrvatsku je posjetilo oko 21 milijun turista. Ostvareno je približno 108,6 milijuna noćenja.
Nakon pada tijekom pandemije, turizam se brzo oporavio. U 2022. godini zabilježeno je 18,9 milijuna dolazaka, dok je godinu poslije broj porastao na 20,6 milijuna.
Tijekom 2024. Hrvatsku je posjetilo oko 21,3 milijuna turista, koji su ostvarili približno 108,7 milijuna noćenja. Prihodi od stranih turista iznosili su gotovo 15 milijardi eura.
Preliminarni podaci za 2025. također su pokazivali rast. Do kraja rujna zabilježeno je oko 18,7 milijuna dolazaka i 89,4 milijuna noćenja.
Broj dolazaka porastao je za 2,3 posto, dok je broj noćenja bio veći za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Ni 2026. godina zasad ne pokazuje dramatičan pad. Prema podacima koje prenosi Croatiaweek, Hrvatska je do sada ostvarila oko 7,6 milijuna turističkih dolazaka, što je približno na razini prethodne godine.
Prihodi rastu nominalno, ali padaju kada se uračuna inflacija
Visok broj turista ipak ne znači automatski i bolje poslovne rezultate.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić upozorio je da turistički sektor već treću godinu zaredom bilježi pad realnih prihoda.
Drugim riječima, prihodi na papiru mogu rasti, ali njihova stvarna vrijednost pada kada se uračunaju inflacija i povećani troškovi poslovanja.
Hrvatska je u lipnju 2026. zabilježila stopu inflacije od 4,5 posto. To je bilo znatno više od prosjeka eurozone, koji je iznosio 3,3 posto.
Takav razvoj posebno pogađa ugostitelje, iznajmljivače i druge turističke djelatnike. Njihovi troškovi rastu, ali dodatno povećavanje cijena može otjerati dio gostiju.
Euro i članstvo u Europskoj uniji promijenili su tržište
Joze Tomaš, predsjednik Hrvatske gospodarske komore u Splitu, smatra da je sadašnja razina cijena dio šire promjene turističkog tržišta.
Prema njegovim riječima, hrvatski turizam već se dugo mijenja, dok su članstvo u Europskoj uniji i približavanje europskom tržištu utjecali na cijene.
Hrvatska je početkom 2023. godine uvela euro, nakon čega su brojni građani i turisti primijetili dodatna poskupljenja.
Turistički djelatnici cijene često objašnjavaju rastom troškova rada, energije, nabave i održavanja. Međutim, goste prvenstveno zanima vrijednost koju dobivaju za svoj novac.
Ako smatraju da je odnos cijene i kvalitete narušen, lakše se odlučuju za konkurentske destinacije.
Dio njemačkih gostiju i dalje smatra da su cijene prihvatljive
Nisu svi njemački turisti nezadovoljni. HRT je razgovarao i s gostima koji hrvatske cijene smatraju prihvatljivima.
Hans, koji ljetuje u Puli, rekao je da su cijene slične onima u Njemačkoj.
Johan iz Njemačke, koji kamperom putuje kroz Istru, objasnio je da je iz Njemačke ponio samo rajčice i nekoliko piva za prvi dan. Ostale namirnice kupuje u Hrvatskoj, a svaki drugi dan odlazi u restoran.
Takvi primjeri pokazuju da Hrvatska još nije izgubila njemačko tržište. Međutim, promjene u ponašanju stalnih gostiju, kraći boravci i slabija potrošnja upozoravaju da rekordan broj dolazaka nije jedino mjerilo uspjeha.
Hrvatska i dalje privlači milijune turista i ostvaruje rekordne rezultate, ali analiza njemačkog medija upozorava da upravo najvjerniji gosti iz Njemačke sve češće preispituju isplativost odmora na Jadranu te uspoređuju hrvatske cijene s konkurentskim mediteranskim destinacijama.
