AfD u Njemačkoj nastavlja rasti i dodatno povećava prednost pred CDU/CSU-om, pokazuje najnovije istraživanje ARD-Deutschlandtrenda. Kada bi se savezni izbori održavali iduće nedjelje, za Alternativu za Njemačku glasalo bi 28 posto birača. To je novi rekord za tu stranku.
Istodobno, Unija CDU/CSU pala je na 21 posto podrške. Time se odnos snaga potpuno promijenio u usporedbi s posljednjim saveznim izborima iz veljače 2025. godine. Tada je CDU/CSU osvojio 28,5 posto, a AfD 20,8 posto glasova.
Nova anketa ne pokazuje samo rast jedne stranke. Ona otkriva dublju promjenu raspoloženja u njemačkom društvu. Sve više građana traži temeljnu promjenu politike, a sve manje vjeruje da etablirane stranke mogu zaustaviti politički uspon AfD-a.
AfD na rekordnih 28 posto
Prema istraživanju koje je za ARD proveo institut Infratest dimap, AfD je u odnosu na srpanj porastao za jedan postotni bod i dosegnuo 28 posto. Time je dodatno učvrstio poziciju najjače političke snage u anketama.
CDU/CSU je istodobno izgubio jedan postotni bod i pao na 21 posto. To je razina podrške kakvu je Unija imala u studenome 2021. godine, nakon izbornog poraza.
Ostale stranke zaostaju znatno iza vodećeg dvojca. SPD ostaje na 12 posto, Zeleni su na 15 posto, Ljevica na 11 posto, dok liberalni FDP s četiri posto ne bi prešao izborni prag za ulazak u Bundestag.
Za vladajuće i etablirane stranke to je ozbiljan signal. AfD više nije samo protestna stranka s jakom podrškom na istoku zemlje. Prema ovoj anketi, ona je postala najjača politička opcija na saveznoj razini.
Sve više građana razmišlja o suradnji s AfD-om
Dosad su sve demokratske stranke u Njemačkoj odbacivale suradnju s AfD-om. Stranka je djelomično okarakterizirana kao desno ekstremna, a nedavno je oko 1.000 njemačkih pravnika u otvorenom pismu zatražilo njezinu zabranu.
Ipak, stavovi birača nisu više tako jasni kao ranije. Samo 37 posto ispitanika protivi se bilo kakvoj suradnji s AfD-om. S druge strane, 27 posto građana načelno podržava suradnju s tom strankom.
Još 32 posto ispitanika smatra da bi o suradnji s AfD-om trebalo odlučivati od slučaja do slučaja. To pokazuje da se u dijelu javnosti postupno mijenja odnos prema političkoj izolaciji AfD-a.
Razlike između istoka i zapada Njemačke pritom su vrlo vidljive. Na zapadu zemlje 40 posto ispitanika odbacuje svaku suradnju s AfD-om, a 24 posto je podržava. Na istoku je slika gotovo obrnuta: samo 26 posto građana protivi se svakoj suradnji, dok je 38 posto podržava.
Istočna Njemačka ostaje najjače uporište AfD-a
Rasprava o odnosu prema AfD-u dodatno se zaoštrava zbog predstojećih pokrajinskih izbora u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji. U obje istočnonjemačke pokrajine AfD u anketama uvjerljivo vodi.
To je za ostale stranke ozbiljan politički problem. S jedne strane, suradnja s AfD-om i dalje se službeno odbacuje. S druge strane, sve je teže formirati stabilne političke većine ako AfD ostane najjača stranka u pojedinim pokrajinama.
Zato najnovije brojke otvaraju pitanje koje njemačka politika sve teže može izbjegavati. Koliko dugo se može održati politički zid prema AfD-u ako ta stranka nastavi rasti?
Više od polovice građana želi temeljnu promjenu politike
Rast AfD-a ne može se objasniti samo radom te stranke. Istraživanje pokazuje i duboko nezadovoljstvo građana postojećim političkim kursom.
Više od polovice ispitanika zalaže se za temeljnu promjenu politike u Njemačkoj. To je najviša vrijednost otkad postoji istraživanje Deutschlandtrend. Samo četiri od deset građana smatraju da su dovoljne pojedinačne korekcije postojećeg smjera.
Posebno je važan podatak da 43 posto ispitanika stalno ima osjećaj da je u nepovoljnijem položaju ili da je zapostavljeno. Među biračima AfD-a taj osjećaj navodi čak 70 posto ispitanika.
To pokazuje zašto AfD uspijeva mobilizirati velik dio birača. Mnogi njegovi pristaše ne vide tu stranku samo kao politički izbor, nego kao kanal za izražavanje nezadovoljstva sustavom, drugim strankama i osjećajem društvene nepravde.
Zašto birači sve češće biraju AfD
Prema ranijim istraživanjima instituta Infratest dimap, podrška AfD-u povezana je s razočaranjem politikom etabliranih stranaka. Birači AfD-a znatno su zabrinutiji zbog stanja njemačkog gospodarstva, financijske sigurnosti u starosti i sigurnosti u javnom prostoru.
Kod njih je izraženije i uvjerenje da imigracija predstavlja prijetnju. Osim toga, mnogi smatraju da AfD otvoreno govori o problemima koje druge stranke izbjegavaju ili ublažavaju.
To objašnjava zašto stranka uspijeva zadržati i širiti podršku unatoč političkoj izolaciji i kritikama. Za dio birača presudno nije pitanje može li AfD realno provesti politiku koju najavljuje, nego dojam da govori ono što druge stranke ne žele reći.
Mala očekivanja od Merzove vlade
Najnovije istraživanje loša je vijest i za kancelara Friedricha Merza. Njegova politika ni ranije nije imala visoku podršku, a posljednje rasprave o reformama i rekonstrukciji vlade nisu donijele preokret.
Samo 12 posto ispitanika vjeruje da će nova lica u saveznoj vladi dovesti do bolje politike. To pokazuje koliko je povjerenje u vladu slabo.
U Berlinu su proteklih tjedana dominirale rasprave o reformama i kadrovskim promjenama. No prema raspoloženju građana, te promjene zasad ne stvaraju dojam novog početka.
Terorizam ponovno među glavnim strahovima
Istraživanje pokazuje i promjenu sigurnosnih strahova u Njemačkoj. Nakon najnovijeg napada u Berlinu, trećina ispitanika navodi da je zabrinuta da bi i sama mogla postati žrtva terorizma.
Danas 70 posto ispitanika najveću opasnost vidi u islamističkom terorizmu. Desni ekstremizam ozbiljnom prijetnjom smatra 56 posto građana, a napade lijevih ekstremista 50 posto ispitanika.
Ti podaci dodatno objašnjavaju atmosferu u kojoj raste podrška AfD-u. Sigurnost, migracije, ekonomska nesigurnost i nepovjerenje u etablirane stranke sve su više povezane teme u njemačkoj javnosti.
Istraživanje ARD-Deutschlandtrend provedeno je između 3. i 5. kolovoza, a obuhvatilo je oko 1.300 reprezentativno odabranih građana Njemačke.
