Ekstremizam u Njemačkoj zabrinjava dio građana nakon snažnih izbornih rezultata stranaka na političkim polovima. Posljednji pokrajinski izbori pokazali su velike promjene na njemačkoj političkoj sceni, ali i značajne razlike među pojedinim dijelovima zemlje.
Posebno je snažan rezultat AfD ostvario u Saskoj-Anhaltu. Stranka je osvojila 43,8 posto glasova, dok je CDU pao na 17,2 posto. AfD pritom nije osvojio apsolutnu većinu, pa sam izborni rezultat ne znači da će stranka i preuzeti vlast.
Rezultat je izazvao snažne reakcije. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je dan nakon izbora da je „duboko šokiran“ rezultatima te ocijenio da se nije promijenilo nešto samo u Saskoj-Anhaltu, nego u cijeloj Njemačkoj. Piše DW.
AfD snažan na istoku, Ljevica pobijedila u Berlinu
Dva tjedna poslije politička slika dodatno se zakomplicirala.
Na izborima u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju AfD je ponovno bio najjača stranka s 38,2 posto glasova. CDU je, prema podacima iz dostavljenog izvora, osvojio 4,9 posto i nije uspio prijeći izborni prag od pet posto.
Istoga dana Berlin je pokazao potpuno drukčiju političku sliku. Tamo je najjača bila Ljevica, dok je CDU završio na drugom, a AfD na trećem mjestu.
Takvi rezultati pokazuju da se politička kretanja u Njemačkoj ne mogu jednostavno svesti na pomicanje cijele zemlje u jednom smjeru. Međutim, uspjesi stranaka na različitim političkim polovima otvorili su pitanje sve izraženijih podjela u njemačkom društvu.
Gotovo petina ispitanika zabrinuta zbog ekstremizma
Političke promjene prate i istraživanja raspoloženja građana.
Prema istraživanju Ipsosa koje prenosi Deutsche Welle, 18 posto ispitanih u Njemačkoj navelo je porast ekstremizma među svojim brigama. Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2026. na približno tisuću osoba u dobi između 16 i 74 godine.
Još snažniji pokazatelj nezadovoljstva odnosi se na opći smjer zemlje. U istom istraživanju 82 posto ispitanih reklo je da smatra kako se Njemačka kreće u pogrešnom smjeru.
Takav rezultat ne objašnjava automatski motive birača niti razloge glasanja za pojedine stranke. Međutim, pokazuje široko nezadovoljstvo među ispitanicima.
Kada politički protivnik postane neprijatelj
Politička psihologija može pomoći u razumijevanju dijela tih procesa.
Eva Walther, voditeljica odjela za socijalnu psihologiju na Sveučilištu u Trieru, razlikuje afektivnu i ideološku polarizaciju.
Afektivna polarizacija odnosi se na sve negativniji odnos prema političkom protivniku. Problem nastaje kada političko neslaganje više nije samo sukob različitih ideja, nego prerasta u neprijateljstvo prema ljudima koji zastupaju druge stavove.
Walther upozorava da političari različitih stranaka moraju biti sposobni surađivati i postizati kompromise. Ne moraju se međusobno voljeti niti slagati, ali demokratski sustav zahtijeva određenu razinu međusobnog poštovanja.
Kada to poštovanje počne nestajati, smatra Walther, nastaje problem za demokraciju.
Migracije ili klimatska kriza: građani različito vide prioritete
Drugi oblik podjela jest ideološka polarizacija. Ona nastaje kada različite skupine stanovništva imaju vrlo različite odgovore na pitanje koji je problem zemlje najvažniji i najhitniji.
Primjer za to mogu biti migracije i klimatske promjene.
Mnogi ljudi desno od političkog centra u Njemačkoj migraciju smatraju najvećim problemom. S druge strane, mnogi građani lijevo od političkog centra veću važnost pridaju klimatskoj krizi.
Situacija postaje još složenija kada se nekoliko velikih problema pojavi istodobno. Istraživači za takvo stanje koriste izraz „polikriza“.
Primjer je odnos klimatske politike i cijena energije. Građani kojima je klimatska kriza glavni prioritet žele što brže smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima. Oni kojima su važnije pristupačne cijene energije mogu strahovati da bi brza energetska tranzicija dodatno povećala njihove troškove.
Građani žele da politika njihove probleme shvati ozbiljno
Povjerenje u demokratske institucije ne ovisi samo o tome mogu li političari odmah riješiti određeni problem.
Važno je i vjeruju li građani da političari njihove probleme uopće vide i razumiju.
Kerstin Pahl s Instituta Max Planck za istraživanja obrazovanja u Berlinu navodi primjer loše infrastrukture. Građani je mogu doživljavati ne samo kao posljedicu nedovoljnih ulaganja, nego i kao znak da su politički čelnici zaboravili njihovu regiju.
Time konkretan svakodnevni problem dobiva mnogo šire političko značenje.
Walther upozorava da istodobne krize dodatno otežavaju posao političarima. Ako se vlast usredotoči na jedan problem, građani kojima je važnije neko drugo pitanje mogu steći dojam da njihove potrebe nisu prioritet.
Jednostavni odgovori privlačni su u složenim vremenima
Prema Walther, desno ekstremističke stranke pokušavaju pridobiti građane nudeći pojednostavljene odgovore na složene probleme.
Takve poruke mogu ostaviti dojam da postoje brza i jasna rješenja za pitanja koja su u stvarnosti mnogo složenija.
Istodobno, demokratske stranke suočene su s problemom kako vratiti povjerenje građana koji smatraju da ih politika više ne razumije.
Walther taj odnos uspoređuje s liječnikom i pacijentom. Liječnik možda ne može odmah ukloniti bol, ali je pacijentu važno da njegov problem prepozna i ozbiljno shvati.
Slično vrijedi i za politiku. Građani žele osjećaj da njihovi svakodnevni problemi nisu zanemareni.
Njemačka pred izazovom sve dubljih političkih podjela
Izborni rezultati iz rujna pokazuju koliko je njemačka politička scena postala složena. AfD ostvaruje vrlo snažne rezultate u pojedinim istočnim saveznim pokrajinama, dok je istodobno Ljevica postala najjača politička snaga u Berlinu.
Iza izbornih brojki nalazi se šire pitanje odnosa građana prema politici.
Visok udio ispitanika koji smatraju da se zemlja kreće u pogrešnom smjeru pokazuje razinu nezadovoljstva koju tradicionalne političke stranke ne mogu ignorirati.
Ekstremizam u Njemačkoj zato nije samo tema izbornih rezultata. Rasprava se sve više odnosi i na povjerenje u političke institucije, sposobnost postizanja kompromisa te osjećaj građana da politika njihove probleme vidi i ozbiljno shvaća.
