Njemačko gospodarstvo ponovno pokazuje znakove oporavka, ali situacija u industriji i dalje zabrinjava. Dok vlada govori o pozitivnim gospodarskim pokazateljima, njemačka strojogradnja svakog mjeseca gubi približno 15.000 radnih mjesta.
Istodobno, proizvodnja u tom sektoru pala je za oko 20 posto u odnosu na 2018. godinu. Riječ je o industriji koja je desetljećima bila jedan od najvažnijih stupova njemačkog gospodarstva.
Najnovije prognoze donose nešto optimizma, no predstavnici industrije i ekonomski stručnjaci upozoravaju da blagi rast neće biti dovoljan za rješavanje dugoročnih problema.
Njemačka strojogradnja gubi 15.000 radnih mjesta mjesečno
Na nedavnom summitu njemačke strojogradnje u Berlinu predstavnici industrije otvoreno su izrazili nezadovoljstvo gospodarskom politikom savezne vlade.
Predsjednik Udruženja njemačke strojogradnje Bertram Kawlath upozorio je na sve teži položaj sektora koji je tradicionalno zapošljavao više od milijun ljudi.
Prema iznesenim podacima, svakog mjeseca u strojogradnji i proizvodnji industrijskih postrojenja nestaje oko 15.000 radnih mjesta.
Osim pada zaposlenosti, sektor bilježi i znatno smanjenje proizvodnje. U usporedbi s 2018. godinom, proizvodnja je manja za približno petinu.
Kawlath je kritizirao nedostatak reformi, politička neslaganja unutar vladajuće koalicije te visoka administrativna i porezna opterećenja.
Poduzetnici smatraju da Njemačka gubi konkurentnost, dok političke mjere ne prate dovoljno brzo promjene na međunarodnom tržištu.
Gospodarski rast od 1,3 posto donosi umjereni optimizam
Unatoč problemima u industriji, najnovije prognoze njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka pokazuju poboljšanje gospodarskih izgleda.
Prema jesenskoj procjeni, njemačko gospodarstvo trebalo bi u 2026. godini ostvariti rast od 1,3 posto. Za 2027. predviđa se rast od jedan posto.
Riječ je o povoljnijim prognozama nego početkom godine.
Predsjednica Vijeća ekonomskih stručnjaka Monika Schnitzer poboljšanje pripisuje snažnijem izvozu i povećanoj državnoj potrošnji.
Kancelar Friedrich Merz ocijenio je takve pokazatelje ohrabrujućima, ističući da se gospodarstvo postupno oporavlja unatoč brojnim međunarodnim krizama.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da gospodarski rast od približno jedan posto nije dovoljan za dugoročno očuvanje njemačkog blagostanja.
Njemačka se suočava sa sve većim dugovima
Jedan od najvećih problema njemačkog gospodarstva postaje rast javnih rashoda.
Prema financijskim planovima savezne vlade, do 2030. godine izdaci za socijalni sustav, obranu i kamate na javni dug mogli bi činiti čak 80 posto saveznog proračuna.
Istodobno, starenje stanovništva povećava troškove mirovinskog i zdravstvenog sustava. Broj radno sposobnih ljudi koji financiraju te sustave postupno se smanjuje.
Njemačka za 2027. godinu planira proračunske rashode od 555 milijardi eura, uz novo zaduženje veće od 118 milijardi eura.
Kada se uključe posebni fondovi za infrastrukturu i obranu, ukupno planirano novo zaduženje doseže gotovo 204 milijarde eura.
Vijeće ekonomskih stručnjaka upozorava da bi, nastave li se sadašnji trendovi, javni dug do 2040. godine mogao dosegnuti 100 posto bruto domaćeg proizvoda.
Krajem 2025. taj je omjer iznosio 63,5 posto.
Moguće promjene poreza i socijalnih izdvajanja
Kako bi se dugoročno stabilizirale javne financije, ekonomski stručnjaci predlažu niz reformi.
Među prijedlozima su ukidanje određenih poreznih povlastica, uključujući povlašteno oporezivanje dizelskog goriva, te promjene u mirovinskom sustavu.
Razmatra se i mogućnost srednjoročnog povećanja poreza, uključujući porez na dodanu vrijednost.
Međutim, riječ je o preporukama i mogućim mjerama, a ne o već donesenim odlukama njemačke vlade.
Merz je poručio da su zdrave javne financije nužne za buduće generacije te posebno naglasio potrebu reformiranja socijalnog sustava.
Industrija traži dulje radno vrijeme i manje troškove
Njemački poslodavci smatraju da bi povećanje produktivnosti moglo pomoći gospodarstvu da ponovno postane konkurentnije.
Posebno se ističu prijedlozi za smanjenje troškova rada, fleksibilnije radno zakonodavstvo i produljenje radnog vremena.
Prema studiji Instituta njemačkog gospodarstva, izrađenoj za Udruženje njemačke strojogradnje, produljenje tjednog radnog vremena za jedan sat moglo bi povećati gospodarski rast za 1,5 posto tijekom sljedećih pet godina.
Predstavnici industrije naglašavaju da njihov cilj nije smanjivanje plaća zaposlenika, nego povećanje konkurentnosti poduzeća.
S druge strane, prijedlozi produljenja radnog vremena nailaze na otpor sindikata, koji upozoravaju na dodatno opterećenje radnika.
Njemačka zaostaje i u razvoju novih poduzeća
Dugoročni gospodarski izazovi ne odnose se samo na tradicionalnu industriju.
Prema podacima ekonomskog instituta ifo, njemačka sveučilišta znatno zaostaju za vodećim britanskim i američkim sveučilištima u stvaranju novih poduzeća financiranih rizičnim kapitalom.
Primjerice, u okruženju američkog Sveučilišta Stanford godišnje nastaje približno 14 takvih poduzeća na 1.000 studenata.
Na Cambridgeu ih je 3,5, dok München bilježi samo 0,5.
Ekonomisti upozoravaju da će za dugoročan rast biti potrebno više ulaganja u inovacije, nove tehnologije i produktivnost.
Upravo povećanje produktivnosti smatra se jednim od najvažnijih uvjeta za oporavak njemačkog gospodarstva.
Prema analizama Vijeća ekonomskih stručnjaka, najuspješnija njemačka poduzeća unutar pojedinih industrijskih grana mogu biti čak pet puta produktivnija od najslabijih.
Takve razlike pokazuju koliko prostora postoji za modernizaciju proizvodnje i učinkovitije poslovanje.
Dok savezna vlada priprema gospodarske i proračunske reforme, njemačka industrija nastavlja upozoravati na pad proizvodnje, gubitak radnih mjesta i potrebu za bržim promjenama gospodarske politike.
